Ovog četvrtka, 9. studenog, održana je proširena sjednica Gospodarskog vijeća Županijske komore Bjelovar na kojoj je predstavljen Indeks razvijenosti Bjelovarsko-bilogorske županije kojeg je predstavio Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.
Šaravanja je istaknuo da županija stoji relativno dobro s obzirom na to da indeks ima 46 pokazatelja, a Bjelovarsko-bilogorska županija se ističe po broju novorođenih, po čemu je treća županija u Hrvatskoj i jedna od četiri koja je imala pozitivan prirast novorođene djece u zadnje tri godine u odnosu na prethodne tri. Također, u domeni okoliša i zelene tranzicije vidljivi su rezultati ulaganja u vodovodnu mrežu, gdje su gubici u vodovodnoj mreži među najnižima u Hrvatskoj. I dalje poljoprivreda dominira u strukturi dodane vrijednosti, a kod industrijske proizvodnje, odnosno prerađivačke industrije, drvna industrija tj. prerada drva je ključna aktivnost. Upravo je to jedna od gospodarskih grana koja zbog usporavanja rasta u Njemačkoj bilježi i izražen pad, tako da to utječe u ovoj godini na gospodarske rezultate u županiji. Kada se gledaju svi pokazatelji, Šaravanja kaže kako je Bjelovarsko bilogorska županija 14. po redu, ali ima jako dobrih pokazatelja uz već navedeni broj novorođenih i male gubitke u vodoopskrbi.
– Još jedan je pravosuđe, znači brzina po kojoj se rješavaju predmeti u ovoj županiji u odnosu na to kako stižu predmeti. I opet, to je treća najefikasnija županija po tom indikatoru. Ova je županija također jedna od dvije, Požeško-slavonska je druga, koja nema međunarodnu granicu, tako da je prometna povezanost jedan od faktora, a vidimo da se brza cesta prema Bjelovaru gradi tako da se to postupno rješava, ali to je, recimo, jedan od faktora koji je ograničavajući, rekao je Šaravanja napominjući kako je Hrvatska u Europskoj uniji najbrže rastuća ekonomija od kraja 2019. naovamo, tako da je logično da svaka županija ide prema gore što je slučaj i s Bjelovarsko-bilogorskom. Naglasio je kako je vrlo bitno pratiti što se događa u međunarodnom okviru, prvenstveno Njemačkoj i Italiji gdje evidentno dolazi do usporavanja i pada gospodarske aktivnosti.
– Taj inozemni okvir je iznimno bitan za malu otvorenu ekonomiju i evidentno je da je u fazi usporavanja. Važno je to osvijestiti kako bi svi gospodarstvenici bili što spremniji, ali općenito Hrvatska se nalazi u jako dobrom trenutku i koliko god bude sporiji rast ili recesija u europodručju dogodine, Hrvatska će opet imati pozitivan gospodarski rast, što opet znači da će i Bjelovarsko-bilogorska županija, kao i ostale županije, imati poticaj, odnosno možemo očekivati pozitivne ekonomske pokazatelje. Ne onoliko pozitivne kao recimo ’21. ili ’22., ali opet pozitivne pokazatelje kad sve zbrojimo i oduzmemo, zaključio je Šaravanja.
