U prostorijama Udruženja obrtnika Čazma održan je Dan obrtništva u Čazmi okupljajući zainteresirane građane i osnovnoškolce s ciljem informiranja o važnosti obrtničkih zanimanja. I ovom prilikom naglašena je važnost obrtništva u društvu i poziv mladima da svoju budućnost pronađu u obrtništvu. Trenutno, Udruženje obrtnika obuhvaća 130 aktivnih obrtnika iz Grada Čazme i općina Ivanska i Štefanje. U ovoj godini novootvorenih je 15 obrta dok je njih 10 svoja vrata zatvorilo u proteklih godinu dana.

Danas se zainteresiranima predstavilo nekoliko obrtnika, Mario Bart, Matko Antolčić, Matea Gredelj, Maja Zaharija i Jadranka Piršljin.

Jadranka Piršljin tajnica Udruženja istaknula je glavni cilj ovog događaja.

– Cilj je da upoznamo građane, prije svega osnovnoškolce koji planiraju upisati srednju školu s obrtničkim zanimanjima kao oblikom poslovanja. Trebamo razne majstore i djelatnosti u našem gradu. Ovom prilikom građani su mogli doći i razgovarati s nama koji već jesmo obrtnici i upoznati se koje su prednosti i nedostatci poslovanja i kako uopće otvoriti obrt, rekla je Jadranka Piršljin.

Matea Gredelj profesorica strojarske grupe predmeta u Srednjoj školi Čazma podijelila je svoje iskustvo u obrtništvu. Iako ju je oduvijek zanimala šminka, prije godinu dana odlučila se uz postojeći posao posvetiti tome i otvorila je obrt za šminkanje. Na pitanje što je lakše,biti profesor u školi ili obrtnik, odgovorila je, obrtnik.

– Ipak si ti sam sebi gazda, makar se i u jednom i drugom poslu radi s ljudima. Ja uživam i volim oba moja posla i jedan i drugi imaju prednosti i mana, kazala je.

Najčešće klijentice su joj mladenke i gosti raznih svečanosti. Unatoč tome, Matea razmišlja o nastavku oba posla, ističući da smatra kako u Čazmi još uvijek nema dovoljno klijenata da se potpuno posveti šminkanju.

– Da sam u nekom većem gradu, onda da, dodala je.

U školi Matea Gredelj podučava učenike koji su se odlučili za obrtnička zanimanja. Većina tih učenika su djeca čiji su roditelji obrtnici. Oni su već u ranoj dobi uključeni u obrte svojih roditelja, stoga već znaju kako obrtnički posao funkcionira kada stignu u školu, koristeći nastavu kao priliku za proširenje svojeg znanja.

– Nakon škole oni postaju kvalitetni majstori napomenula je Gredelj i istaknula problem s pronalaženjem kvalitetnih mjesta za praksu za učenike i pozvala na veću pažnju u rješavanju tog pitanja. Nažalost, mnogi učenici moraju putovati u druge gradove kako bi dobili kvalitetnu praksu, zaključila je.