Nakon prosvjeda djelatnika bjelovarske Hitne ispred Zavoda za hitnu medicinu – ispostave Bjelovar, u dijelu javnosti postavlja se pitanje, smiju li se građani u slučaju zdravstvenih tegoba, kada ne radi njihov liječnik obiteljske medicine, obratiti za pomoć u ispostave županijskog Zavoda za hitnu medicinu. Iako u bjelovarsku ispostavu Zavoda za hitnu medicinu građani sa zdravstvenim tegobama nisu ni dolazili, jer imaju drugog izbora kao što je npr. OHBP to u ostalim ispostavama Hitne u gradovima županije nije slučaj. Kako bi rasvijetlili nedoumicu u kojoj se našao dio građana posjetili smo ispostavu županijskog Zavoda za hitnu medicinu u Čazmi gdje smo razgovarali s Brankom Novkovićem, zamjenikom ravnatelja županijskog Zavoda za hitnu medicinu, ujedno i predsjednikom Gradskog vijeća Grada Čazme te doktorom u čazmanskoj Hitnoj Zvonimirom Begićem oko novonastale situacije i zbrke koju je izazvala kod ljudi.
Podsjetimo prosvjed pod nazivom „Kad politika liječi“ u srijedu 25. listopada su organizirale Udruga Hitna uživo 194, Hrvatski sindikat hitne medicine i Sindikat Zajedno. Razlog prosvjeda je bio odluka da će se pacijenti četvrte i pete kategorije koji dođu potražiti pomoć na OHBP-u Opće bolnice dr. Anđelko Višić Bjelovar preusmjeriti na Zavod za hitnu medicinu – ispostavu Bjelovar.
Kako nam je kazao Novković prosvjed je legitiman, no ono što smatra spornim su neke izrečene tvrdnje koje je čuo tijekom prosvjeda.
Posebno je istaknuo kontroverznu izjavu Danijela Šote, predsjednika Hrvatskog sindikata Hitne medicine, koji je izjavio da “Hitna izvanbolnička služba ne smije primati pacijente”.
Novković je argumentirao da ta tvrdnja ne stoji jer pacijenti koji dolaze npr. u ispostavu Hitne u Čazmu vikendom, praznicima i tijekom noći nemaju mogućnost kontaktiranja svojeg liječnika opće prakse jer taj liječnik nije tada u smjeni i nije im u mogućnosti pružiti adekvatnu pomoć koja im je potrebna, a Hitna medicinska služba je tu da im pruži adekvatnu skrb.
– Pacijenti tijekom radnog dana kad njihov liječnik opće prakse radi svakako se trebaju konzultirati s njim, da ih on zbrine. To nije sporno. Ono što je sporno u toj izjavi je da mi pacijente ne primamo. To nije istina. Naša vrata, pogotovo u Čazmi i u svim ispostavama, su otvorena non-stop 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini. Svi pacijenti se mogu javiti na vrata Hitne medicinske službe, a prilikom pregleda liječnika iz Hitne, on će odlučiti da li je taj pacijent u tom trenutku za nas ili nije za nas, pa će ga sukladno tome i on obraditi ili ga uputiti u neku drugu ustanovu kao što je recimo hitni bolnički prijem, istaknuo je Novković i razjasnio trijažne kategorije.
– Ono što svakako izlazi iz ove cijele situacije i izvan konteksta jest spominjanje trijažne kategorije četiri i pet. Dakle, trijažne kategorije i četiri pet poznaje samo hitni bolnički prijem. Trijažne kategorije u izvanbolničkoj hitnoj službi čine tri kategorije i mi kao takvi imamo tri kategorije. Kao što možete primijetiti, na našim vratima piše ambulanta i reanimacija, što je definirano pravilnikom. Dakle, nije istina da nemamo ambulantu za pacijente. Mi je imamo i u sustavu hitne uvedenu, no istina je da je HZZO ne financira, ali te pacijente netko mora zbrinuti. Na primjer, ako dođete u subotu navečer s bolovima u leđima, koji prelaze u akutno stanje, što ćete čekati do ponedjeljka? Zasigurno ćete biti zbrinuti. Jamčim građanima Grada Čazme da neće biti uskraćeni za hitnu medicinsku pomoć i potrebne preglede liječnika. Ako će biti čak i potrebe da na nekim vidovima tog dijela financiranja se nećemo moći uskladiti, što se vjerojatno neće dogoditi, razgovarao sam s gradonačelnikom koji nam je voljan pružiti određenu financijsku podršku koliko mu je dopušteno i koliko je moguće, kako bismo zajedno riješili situaciju, rekao je Novković.
Kazao je i kako je imao više poziva od zabrinutih građana s pitanjima smiju li uopće doći na Hitnu.
– Da. Smijete doći na Hitnu i ne trebate se bojati doći, istaknuo je i naglasio da građani koji dođu na vrata hitne medicinske službe ne moraju znati u kojoj su kategoriji. Odluku o hitnosti pacijenta donosi liječnik nakon pregleda i utvrđuje je li on stvarno hitan ili nije hitan.
Spomenuo je i drugi sastanak koji je bio u bolnici dr. Anđelko Višić u Bjelovaru na kojem je bio i na kojem se pokušalo dogovoriti jasne kriterije.
– Ni u jednom trenutku se nije razgovarano o tome da se pacijenti trijažirani od strane OHBP-a šalju kolegama u ispostavu Hitne Bjelovar. Dakle, to ne stoji, ističe Novković.
On je naglasio da Centar obiteljske medicine ima mogućnost zbrinuti pacijente koji nisu hitni te je istaknuo plan selidbe Centra obiteljske medicine u krug bolnice kako bi građani imali dvije lokacije na kojima se mogu obratiti.
Osim toga, Novković je pohvalio rad liječnika i ostalih djelatnika ispostave Hitne službe u Bjelovaru, ističući da rade časno i pošteno svoj posao na možda većoj razini nego druge ispostave jer generiraju veći broj pacijenata od ostalih ispostava.
Pozvao je na smirivanje tenzija i zajednički dijalog kako bi se riješili problemi unutar sustava hitne medicinske pomoći. Također je istaknuo da su nastojanja usmjerena na stvaranje centara obiteljske medicine u svim gradovima, ali dok se ta budućnost ne ostvari, pacijenti će i dalje biti zbrinuti u skladu s postojećim mogućnostima.
– Moje osobno mišljenje je da bismo stvarno trebali stati malo na loptu, smiriti tenzije, skupiti se i malo porazgovarati svi skupa zajedno. Jer ona izjava koja je iznesena da su trajno narušeni međuljudski odnosi u firmi, to stoji, ali nažalost, za trajno narušene međuljudske odnose kriv je jedan jedini čovjek koji je to izjavio i na neki način doveo nas u situaciju da se moramo između toga bosti. Na kraju krajeva, ne krivim ni tog kolegu. Mislim da bismo svi trebali zajedno početi razgovarati, a ne stalno nešto prosvjedovati jer tako radimo štetu sebi i nećemo si na nikakav način pomoći, zaključio je Novković.
Ispostava Hitne medicine u Čazmi obradila je ambulantno u 2022. godini 578 pacijenata. Kako nam je otkrio dr. Zvonimir Begić bilo je tu raznih slučajeva.
– Bilo je bezazlenih slučajeva, gdje stvarno mislimo da ne postoji hitno stanje već je za posjet obiteljskom liječniku, no javljali su se i puno ozbiljniji pacijenti, s tegobama s visokim tlakom, čega ima najviše, a zatim s raznoraznim ozljedama. Naravno, imamo bolove u prsima, glavobolje ili raznorazne druge tegobe sa simptomima koji potencijalno mogu biti znak nekih težih dijagnoza, odnosno znak veće hitnoće. Mi stvarno sve pacijente koji ovdje dođu prihvatimo, pregledamo, i to nikad nije bilo sporno i to ćemo uvijek raditi. Kažem jedino što pacijentima treba dati do znanja da kad njihov liječnik obiteljske medicine radi, ako se radi o nekoj manjoj tegobi, da bi se prvo trebali javiti njemu, a ako je tegoba ozbiljnija, onda se trebaju javiti u hitnu službu, kazao je Begić.
Pojasnio nam je i kako se reagira ako imaju pacijenta u ambulanti i u tom trenutku stiže poziv za intervenciju npr. zbog prometne nesreće.
– Liječnik mora procijeniti, pregledati pacijenta koji se nalazi ispred njega i ovisno o pozivu koji dobije na telefon, kada dobije opis prometne nezgode i opis tegoba unesrećenoga, u tom trenutku mora procijeniti situaciju i odlučiti koji pacijent ima prioritet. Ako pacijent u ambulanti ima npr. tegobe ili bolove u prsima te liječnik sumnja na infarkt, taj pacijent ima, naravno, veliki prioritet i bit će upućen u bolnicu. S druge strane, ako u ambulanti imaju pacijenta s visokim tlakom kojem je nakon dane terapije već bolje,ići ćemo na prometnu nesreću. Naravno, sve ovisi o procjeni liječnika u tom trenutku, koji pacijent ima viši prioritet, pojasnio je Begić i dodao kako se takve situacije događaju jako rijetko.
– Hitna služba funkcionira tako da se u vrlo kratkom vremenu moraju donijeti brze odluke. Pacijent koji se trenutno nalazi u ambulanti može postati prioritetniji od pacijenta vani koji čeka na našu pomoć, iako je i on također prioritet, kazao je.
– Važno je istaknuti da Hitna služba ne poznaje granice i da smo tu da pružimo pomoć jedni drugima, bez obzira na administrativne podjele. Kada se suočimo sa situacijom u kojoj imamo pacijenta u ambulanti koji zahtijeva hitno bolničko zbrinjavanje, a istovremeno imamo i prometnu nesreću, obavijestit ćemo našu prijavno-dojavnu jedinicu da je potrebno prenijeti pacijenta u bolnički sustav. Prijavna i dojavna jedinica će zatim odlučiti koji tim iz naše ispostave će priskočiti u pomoć ili će angažirati najbližu ekipu iz susjedne županije, dodao je Novković.
Novković i Begić još jednom su naglasili naglasili da su vrata hitne građanima otvorena 0 – 24 sata svim pacijentima i da svi imaju pravo potražiti pomoć.
– Pacijent se ne može razlikovati po tome je li pozvao Hitnu pomoć ili došao na vrata Hitne. To znači da pacijent koji je pokucao na vrata Hitne pomoći mogao je, zapravo, ostati kod kuće i nazvati Hitnu i rezultat bi bio isti. Dakle, praktički ne postoji razlika u tome. Liječnik mora pregledati pacijenta i procijeniti situaciju i odlučiti što je najbolje, rekao je Begić.
– Važno je napomenuti da pacijenta ne bi trebalo trebalo zanimati kojoj kategoriji pripada. Pacijent je ovdje jer treba medicinsku pomoć, i nije važno u koju je kategoriju svrstan. To je odluka koju donosi liječnik, a naša glavna briga je pružiti hitnu pomoć pacijentima kad nam se obrate. Građani se ne trebaju brinuti o kategorijama, jer će biti zbrinuti u skladu s njihovim potrebama, rekao je Novković i zaključio:
– Dolaskom novog glavnog tehničara Dejana Srbinoskog dobili sno izrazito povoljnu situaciju od strane svih djelatnika Zavoda, što nažalost unazad svih ovih godina nije bio slučaj. Kolega umjesto da se bavi kritičnim problemima, nažalost sada mora skretati pažnju na nešto što se pokušava prikazati onako kako u suštini nije. Isto tako u razgovoru s kolegama iz OHBP-a koji su uistinu zatrpani pacijentima, ne svojom krivicom i ispunjavanjem želja kako se izvlači iz konteksta izjava dr. Omerhođića i sami su sada razočarani što ih se kroz medije provlači kao nekoga tko traži nešto neopravdano. I hitnjaci u bolnici i hitnjaci u ispostavi Bjelovar su veliki borci koji rade izuzetno stresan i zahtjevan posao. Mislim da to treba poštovati. Veliki pozdrav svim Čazmankama i Čazmancima i našim istinskim borcima u hitnoj i bolnici. Ići ćemo u realizaciju nove ispostave Čazma i dogovori su u tIjeku. Uključit ćemo lokalnu zajednicu, Ministarstvo, krovni Zavod, Županiju, ako treba i donatore da Čazma dobije ispostavu dostojnu čovjeka.
