Održana je tiskovna konferencija na temu suradnje Zavoda za hitnu medicinu BBŽ s Objedinjenim hitnim bolničkim prijemom Opće bolnice dr. Anđelko Višić u Bjelovaru.
Na početku konferencije za novinare ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko bilogorske županije Nenad Mrzlečki osvrnuo se na najavljeni prosvjed kojeg organiziraju Udruga Hitna uživo 194, Hrvatski sindikat hitne medicine i Sindikat Zajedno za koji je kazao da je neopravdan, netočan i štetan kako za Zavod, tako i za Opću bolnicu “dr. Anđelko Višić” Bjelovar, točnije odjel OHBP-a.
– Žao mi je što su u medijima izašle netočne informacije prema kojima Zavod za hitnu medicinu dobiva nekakav dodatan posao. To je potpuno netočno. Mi, kao i svi ostali zavodi, između ostalog, kao i naše ostale ispostave, dužni smo primati pacijente koji su inače prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti došli na naša vrata i pružiti im pomoć ako to zahtijeva daljnje zbrinjavanje, te ih dalje uputiti na OHBP. Isto tako netočno je tvrditi da nemamo ambulantu, odnosno prostor za reanimaciju, što je dosta puta istaknuto. Mi od samog početka, sukladno našem pravilniku, imamo sobu za reanimaciju, odnosno ambulantu koja je opremljena i koja služi svrsi, kazao je Mrzlečki i osvrnuo se na dogovor o suradnji s OHBP-om za koji kaže da ustvari nije ništa novo, već se radi u svim ispostavama, uključujući Daruvar, Garešnicu, Grubišno Polje i Čazmu, te također u ostalim zavodima u Republici Hrvatskoj, pa i onima koji imaju ispostave ili sjedišta u samim gradovima gdje su smještene bolnice s OHBP-ovima.
– Primjerice, naša ispostava u Čazmi obradila je ambulantno u 2022. godini 578 pacijenata, dok je u Grubišnom Polju obrađen 741 pacijent tijekom godine. Daruvar ima 1009 ambulantno obrađenih pacijenata, a Garešnica prednjači s 1410 ambulantno obrađenih pacijenata. Stoga ponavljam, nije ovo ništa novo, rekao je Mrzlečki.
Vedran Omerhodžić, voditelj Centra za hitnu medicinu bjelovarske bolnice, kazao je kako mu je žao što se moraju pravdati jer je sve produkt nekakvih višetjednih prepucavanja koja su loša za Hitnu.
– Mi smo svi ovdje akteri koji pošteno i mukotrpno svaki dan radimo tu Hitnu, a u interesu nam je unaprijediti službu i što bolje zbrinuti pacijente ove županije i okolnih županija koje se na nas oslanjaju. Naša zadaća i djelatnost su vrlo jasno definirane unutar okvira pravilnika koji kažu što i kako ćemo raditi. Naša djelatnost je združena. Mi nismo dva suprotna tima, već smo partneri u rješavanju cjelokupne hitnoće.
Iz tog razloga, 27. rujna održan je sastanak kako bismo se dogovorili i vidjeli kako možemo unaprijediti suradnju. Mi u Hitnoj službi primimo skoro 24 tisuće ljudi u godinu dana. Što znači da dnevno prosječno dolazi 65 pacijenata. Stvaraju se gužve u određenim valovima tijekom dana, što može uzrokovati čekanje. Mi se često susrećemo s pacijentima koji, možda iz nedostatka informacija, ne znaju na koja vrata mogu pokucati. Osim ispostava u gradovima, postoji i centralna ispostava. Vikendom postoji ambulanta tzv. dežurstva obiteljske medicine, no ljudi su slabo informirani, pojasnio je Omerhodžić i dodao kako su se pokušali dogovoriti kako skratiti vrijeme čekanja i ubrzati zbrinjavanje određenih pacijenata.
– Ono što moramo naglasiti je netočno baratanje s trijažnim kategorijama. Trijažne kategorije su alat kojim se mi koristimo u bolnici i nije jezik kojim govori vanjska hitna. Vanjska hitna ima svoje stupnjeve hitnoće po kojom brzinom izlazi na teren po pacijente. Naš trijažni sustav kategorija služi nama. Ako imate u čekaonici 100 ljudi, morate ih razvrstati po prioritetu, tko je hitniji i tko nije. Tvrdnje u medijima da će četvrta i peta kategorija, tzv. one koje spadaju u ne hitne, biti upućene vanjskoj hitnoj su netočne. Ako je pacijent trijažiran, bit će pregledan ovdje. U četvrtoj i petoj kategoriji često su pacijenti koji ostanu u bolnici, ali to ne možemo predvidjeti hoće li biti zadržani u bolnici ili poslani kući. Mi možemo samo znati da u datom trenutku njihovo zdravlje dopušta da čekaju određeno vrijeme. Tako da baratanje sa valutom trijažnih kategorija i da ćemo ih izmjenjivati je notorna laž, istaknuo je Omerhodžić.
Pojasnio je i kako je dogovor bio da se proba razgovarati o tome kako uskladiti dolazak različitih pacijenata i ubrzati njihovo zbrinjavanje.
-Dolaze pacijenti s različitim bolnim stanjima i nebitno je jesu li hitni ili ne, jer svi trebaju pomoć. Trebamo zbrinuti sve pacijente na najbolji mogući način. Ako su otvorena dvoja vrata, ne samo jedna bit ćemo učinkovitiji, dodao je.
Što se tiče sutrašnjeg prosvjeda, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu rekao je da ne može procijeniti koliko će se ljudi na isti odazvati i da je netočno da se nekome zabranilo ići na prosvjed.
– Iskreno, ja se nisam ni bavio time da procjenjujem koliko će ljudi doći. Mislim, apsolutno je neistina da se nekome zabranjivalo ili sputavalo da ide na prosvjed. Ja uvijek ističem legitimno pravo svakog zaposlenika da izrazi svoje nezadovoljstvo, a to je osobni stav i odluka svakog pojedinca, kazao je Mrzlečki.
