U Gradskom muzeju Bjelovar svečano je otvorena izložba pod nazivom “Doba telefona – s posebnim osvrtom na Bjelovar”. Ova značajna izložba rezultat je suradnje triju uglednih muzeja, Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Gradskog muzeja Bjelovar i Nacionalnog poštanskog i telekomunikacijskog HT muzeja.
Viši kustos Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Goran Rajič kazao je kako zložba ima poseban značaj jer obilježava dvije važne obljetnice, 120 godina od uspostave prve telefonske linije u Bjelovaru, što se dogodilo prošle godine, te 130 godina od stvaranja prve javne telefonske mreže, što će se obilježiti iduće godine. Kroz izbor najreprezentativnijih predmeta iz fundusa ovih muzeja posjetiteljima će biti prikazano kako je telefon nekada bio rezerviran isključivo za imućne ljude te je postao sredstvo koje danas smatramo neizostavnim dijelom svakodnevne komunikacije.
U Hrvatskoj, krajem 19. stoljeća posjedovanje telefona bilo je privilegija izuzetno imućnih osoba. Ovi uređaji zahtijevali su poseban set lokalnih baterija kako bi napajali telefone. Telefoni su uglavnom bili montirani na zidovima i imali su mađarske korijene jer je telefonija tada bila pod nadležnošću mađarskih vlasti. Razgovor se uspostavljao tako da bi korisnici okretanjem ručice na induktoru dali signal telefonistici, koja bi ih potom spojila s odabranom osobom koja je također posjedovala telefonski aparat.
Razvoj telekomunikacija u Hrvatskoj prolazio je kroz različite faze. Prva faza bila je “lb faza” koja je uključivala telefone s lokalnim baterijama koje su korisnici morali imati uz aparat. Druga faza, nazvana “cb faza,” uključivala je centralne baterije koje su osiguravale struju za razgovor iz telefonske centrale. Prva takva izgrađena je u Zagrebu 1904. godine. Treća faza bila je era automatske telefonije u kojoj su telefonistice zamijenjene složenim elektromehaničkim biračima koji su automatski povezivali korisnike. U Hrvatskoj, ova faza započela je 1928. godine.
Na izložbi se može razgledati 88 različitih eksponata, a viši kustos Goran Rajič istaknuo je da je razvoj telefonije prolazio kroz različite faze, uključujući proizvodnju u Hrvatskoj. Nakon II. svjetskog rata, pokrenuta je skromna proizvodnja induktorskih telefona prema uzoru na njemački Siemens model OB33. Ova proizvodnja kasnije je preseljena iz Zagreba u Kran u Istru, gdje su nastali poznati “Iskra Kran” telefoni. No, rezolucijom Informbiroa 1948. i 1949. godine zemlja se odlučila osloniti na vlastite resurse i pokrenula je tvornicu telekomunikacijskih uređaja Nikola Tesla u suradnji sa švedskim Ericssonom. Ova tvornica je postala ključni proizvođač komutacijskih elemenata i zapošljavala je tisuće radnika, izvozeći proizvode širom svijeta.
Grad Bjelovar ima značajnu ulogu u povijesti telefonije jer je bio među prvima koji su dobili telefon, ne zaostajući previše za većim gradovima tog vremena. Prva telefonska linija u Bjelovaru uspostavljena je 1892. godine, a prva privatna telefonska linija u gradu pripadala je Milanu Rojc, čime je postao prvi Bjelovarčanin s telefonom u vlastitoj kući. Ova činjenica svjedoči o važnosti obitelji Rojc u Bjelovaru, ali i u političkom kontekstu tog vremena.
Izložbu je otvorio dogradonačelnik Bjelovara, Igor Brajdić, koji je istaknuo važnost Bjelovara u povijesti telekomunikacija. Izložbu “Doba telefona – s posebnim osvrtom na Bjelovar” možete razgledati sve do 22. listopada 2023. godine. Ova izložba pruža jedinstvenu priliku za sve generacije da istraže bogatu povijest telekomunikacija i razvoja telefona.
