Bjelovarska Narodna knjižnica „Petar Preradović“ nastavlja sa svojim zapaženim projektima, odnosno odličnim suradnjama s bjelovarskim, ali i raznim udrugama njegove okolice. Tako je danas – ponedjeljak, 3. srpnja, u prizemlju te na prvom katu bjelovarske knjižnice predstavljena jedna sasvim posebna izložba. Zapravo, dvije izložbe u jednoj. Naime, izlaže ih Udruga žena Gudovac, a na njima će svi posjetitelji, od 1. do 14. srpnja imati prilike vidjeti sve ono najljepše kada je riječ o svili i čipki. Nadalje, ova jako aktivna udruga prijavila je projekt za financiranje udruga u kulturi Grada Bjelovara pod nazivom „Rapsodija čipke i svile“ s tim što izložbe nose naziv „Grad na svili“ i „Nit vodilja čipke u Gudovcu“.
–Želja nam je prezentirati našu kulturnu baštinu i način na koji je mi održavamo. Ako govorimo o postupku izrade svile, marame se kupuju, a moramo imati i posebne okvire na koje marame nategnemo kako bi bile čvrste te napete. Potom s konturom ocrtavamo motiv koji želimo i nanosimo boju na svilu. Međutim, tu postoji jedan mali problem. Naime, s bojama na svili morate biti izuzetno oprezni jer one nekada odu u neželjenom pravcu. Kako bismo dobili određene nijanse u samoj marami boje natapamo vodom. Konkretno, za jednu maramu nam je potrebno tri sata jer nakon sušenja i ostatka procedure slijedi peglanje na najjačoj temperaturi. Potrebno je kazati i to da su sve naše marame izrađene od prave svile, pa se peglaju kao pamuk bez pare. Sve to kako bi se očuvala boja. Marame se peru ručno tekućim deterdžentom, lagano se zamotaju u ručnik te se peglaju poluvlažne. Isto tako, naglasimo da se peglanje vrši s „krive“ strane, a ne one s koje je marama crtana – iscrpna je u svom izlaganju bila Vesna Belošević, predsjednica Udruge žena Gudovac koja je nastavila.
–Svila je izuzetno lijepa i kao poklon, a njega smo željele napraviti tako da bude vezan za naš Bjelovar. Upravo iz tog razloga jedna od izložbi se zove „Grad na svili“. To zapravo znači da na svilene marame dodajemo neki gradski simbol. Tu je paviljon, Gradska uprava, pa i katedrala.
Izrada čipke nešto je kompliciranija.
– O izradi dovoljno govori to da je nas 14 krenulo na učenje izrade čipke, dok nas je tek pet naučilo kako se to radi. Nije jednostavan način, a kao i kod svakog drugog kvalitetnog predmeta, mora se znati način da bi na kraju to ispalo lijepo. Unazad šest godina izrađujemo čipku, a radovi su sve ljepši i ljepši – poručuje Belošević koja se zahvalila Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ na sjajnoj suradnji.
Na sjajnoj suradnji zahvalna je i ravnateljica knjižnice Vjeruška Štivić.
– Iznimno nam je drago što nas je Udruga žena Gudovac prepoznala kao suradnike kao i naš prostor knjižnice koji je lijep sam po sebi, ali one su ga još više učinile lijepim svojim radovima – rekla je Štivić.
Sličnu suradnju knjižnica ostvaruje s HORKUD-om “Golub”.
– S njima redovito imamo radionice “Čipka na drot”. Drago mi je da žene kulturnu baštinu nastoje prenijeti na mlade, ali i sve ostale zainteresirane koji će nastaviti tradiciju izrade čipke na drot. Uvijek ćemo pojedincima i udrugama pomoći da se predstave – rekla je ravnateljica knjižnice.
Svi građani pozvani su da slobodno razgledaju rukotvorine u koje je uloženo puno truda i rada. Izložbu je otvorila Lucija Miškić Barunić koja je sudjelovala u organizaciji i postavi izložbe.
Treba naglasiti da Udruga žena Gudovac ove godine provodi projekt “Europski san za svaki dan” koji je u tijeku, a za koji je Udruga dobila sredstva iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske na promicanju desetogodišnjeg članstva u EU. Također, u tijeku je i projekt “Ništa nas ne smije iznenaditi” gdje građanima organiziraju radionice te prenose savjete kako spriječiti požar u kući i kako djelovati u slučaju istoga.
