Prošloga petka – 30. lipnja, u studiju Super radija gostovao je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. On je odgovarao na mnoga pitanja koja su mu uputili sami građani te na taj način govorio ponajviše o svemu što se u Bjelovaru u posljednjih nekoliko mjeseci obnavljalo, gradilo, ali i o tome što će se raditi u budućnosti.
Bjelovar je u proteklom razdoblju, onako kako ste i najavljivali, postao jedno pravo gradilište. Recite nam nešto o tome na samome početku!
Tako je! Ja sam ispunio ono što sam obećao. Bjelovar je jedno veliko gradilište što zapravo nikada nije niti prestao biti. Sjećam se razdoblja aglomeracije, odnosno toga koliko su se građani zbog nje bunili. Na kraju je ta aglomeracija završila prema planu. Sada su započeli novi radovi. Imamo sedam gradskih zgrada, sedam bjelovarskih ljepotica koje su povijesne, baštinske. Okončali smo prvu fazu, dok će najesen krenuti druga.
Iza nas je još jedna, 27. Terezijana. Postavljalo se pitanje zašto je organizator CUK, a ne Turistička zajednica. No, naposljetku je sve odlično odrađeno. Što nam možete kazati na tu temu?
Smatram da, ukoliko se nikada ništa ne mijenja, onda nikada ništa ne bi bilo novo, drugačije, lepršavije. Ja sam već svjestan toga da uvijek kada nešto napravim kreću kritike. Međutim, kada bi se osvrtao na svaku kritiku nikad ne bismo došli do cilja i nikada grad ne bi bio drugačiji, odnosno težio boljemu. Tako da, iznio sam taj teret na svojim leđima. Mislim da danas mogu uživati u pohvalama jer, koliko vidim, 95% građana je zadovoljno s Terezijanom. Terezijana je i ove godine po mnogočemu bila posebna te bih rekao da u kontinuitetu iznenađujemo građane s nekim dodatnim sadržajima, stvarima i nekom dodatnom percepcijom. Dakle, zadovoljstvo je gledati kako naši građani, ali i svi naši posjetitelji iz drugih gradova doživljavaju Terezijanu. Riječ je o najzabavnijoj carskoj manifestaciji kontinentalne Hrvatske te mislim da smo nadmašili sve ostale gradove naše regije. To je bio moj cilj i na kraju krajeva, to je bila moja prva izborna poruka – još u onom prvom mandatu. Tada sam rekao da Bjelovar mora biti centar regije te smatram da Bjelovar ide upravo u tom smjeru. Isto tako, zahvaljujući Terezijani se možemo boriti za prestiž s varaždinskim Špancirfestom te i u budućnosti očekivati posjetitelje i iz drugih hrvatskih, ali i europskih regija.
Ljestvicu ste postavili vrlo visoko, a sada je treba održavati, pa i težiti boljemu iz godine u godinu. Kažite nam nešto o tome!
Naši građani traže, a i trebaju uvijek tražiti više. Naravno, sve teže i teže ispunjavamo te zahtjeve. Jednostavno, u svemu uvijek postoje limiti. Mi smo vrlo blizu tih limita, ali važno je, kako ste i sami rekli ne više toliko napredovati, već da zadržavamo postojeće. Jer, po mom mišljenju, ovo je razina jednoga od najboljih gradova u Hrvatskoj te bih ja osobno bio presretan kada bismo to u idućih pet godina uspjeli zadržati. Svjestan sam činjenice da će biti teško, ali, isto tako, uvjeren sam u to da za Bjelovar najbolje tek dolazi. Tu je brza cesta, ali i toplice za koje čekamo natječaj. Očekujemo ga s velikim nestrpljenjem, no iskreno, ne znam da li bi se veselio ili bih bio oprezan. Naime, svjedoci smo enormnog podizanja cijena, a primjer je naš bjelovarski korzo. Da ga danas idemo graditi bio bi duplo skuplji negoli prije dvije godine kada smo krenuli u taj projekt. Isto tako, smatram da su me građani u ovih šest godina jako dobro upoznali. Kada nešto obećam, unatoč svim poteškoćama uvijek uspijem. Jednostavno, treba puno truda i energije i primjer toga jest dio već spomenutog korza kod bjelovarske katedrale. Planirali smo ga okončati prije početka Terezijane te smo naposljetku, iako smo bili u vremenskoj stisci uspjeli. Stoga se sada svim izvođačima mogu samo zahvaliti te kazati kako će se Bjelovar nastaviti razvijati.
Puno je gradilišta i radova. Je li teško cjelokupnu situaciju držati pod kontrolom?
Mi smo imali sedam zgrada koje nisu taknute između 50 i 70 godina. One nisu bile ruševine, ali stremile su tome. To su najbogatije, najpovijesnije zgrade u Bjelovaru koje bismo morali čuvati iako nisu sve u gradskom vlasništvu. Naime, većina njih je u državnom vlasništvu, a to je još poraznija činjenica. To zapravo govori koliko država brine o svom vlasništvu te smo mi nakon svega te zgrade prijavili na fond solidarnosti. Dakle, za obnovu od potresa, a potres se, vjerovali ili ne dogodio sedamdesetak kilometara zračne linije od Bjelovara. Stoga, zgrade su oštećene, ponajviše iznutra. No, sada smo ih konstrukcijski učvrstili, pa nam se već otvorio novi natječaj. Zapravo, za njega smo već dobili sredstva, a riječ je o natječaju za cjelovitu obnovu. Tako će zgrade biti u potpunosti obnovljene u idućih godinu dana, dok će, ja vjerujem radovi krenuti u rujnu ili listopadu. Kada se to okonča u centru grada ćemo imati studentski dom sa 70 ležajeva, sve potrebno za naše Veleučilište te Tehnološki park, modernu Sokolanu, Sokolanu koja će biti prilagođena gimnastici, atletici, za sve druge sportove, ali i za školu u smislu nastave tjelesne i zdravstvene kulture.
Također, vrlo vjerojatno ćemo imati i još nekoliko dječjih vrtića, a ne smijemo zaboraviti niti stari zatvor te knjižnicu. Tako da, to je sve zajedno 10 milijuna eura, a barem još toliko će nam biti potrebno u drugoj fazi. Stoga, sada mogu samo pohvaliti ljude koji su mukotrpno radili, a rade i dalje na povlačenju novca iz EU fondova. Kada je riječ o zgradama u centru grada s kojih opada fasada, pa i crjepovi, moram kazati kako su to privatne zgrade. Za to postoji pričuva i stanari tih zgrada bi trebali uplaćivati, odnosno brinuti o tome. Jednostavno, mi po tom pitanju ne možemo ništa. Bjelovar nije jedini hrvatski grad s takvim problemom i taj dio priče je na državi te samim stanarima kao što sam već rekao. Spomenička renta iznosi jednu kunu po kvadratu tako da, njome se ne može obnavljati privatna zgrada. Inače, provodimo natječaje na koje se mogu javiti sami građani, a sufinancira ih Grad sa milijun kuna. Zahvaljujući tome se obnovi desetak zgrada i to ćemo nastaviti prakticirati.
Već smo spomenuli brzu cestu. Kako napreduje njena izgradnja, odnosno kada ćemo imati mogućnost još brže stići do Zagreba? Također, što je s cestom u Gudovcu?
To je jedna bolna tema. Praktički, na dijelu od Breze do Bjelovara se ništa nije radilo punih godinu dana. Međutim, dobro se radilo na dijelu od Farkaševca do Breze. Taj dio se sada asfaltira te je to razlog trenutnog zatvaranja. Riječ je o dijelu koji će biti dovršen u idućih mjesec dana, a ono što je dobro, prema informacijama iz hrvatskih cesta jest to što su se one konačno uspjele dogovoriti sa izvođačem radova oko cijena. Dakle, očekuje se intenzivnije rušenje šume, odnosno trasiranje cijele trase do Bjelovara. Radovi su u punom jeku, no oni se prema Virovitici odmah neće nastaviti zbog toga što će se od Virovitice do Bjelovara raspisati novi natječaj. Bit će to natječaj drugačijeg tipa i ono što je još važno naglasiti jest da se očekuje i raspisivanje natječaja za gradnju ceste od Bjelovara prema Grubišnom Polju. Dakle, u idućih nekoliko mjeseci započet će gradnja i te trase.
95% građana je očigledno mišljenja kako je gradonačelnik kriv za stanje gudovačke ceste, a ja sam kao gradonačelnik lobirao da se ta cesta uredi. Bezobzirno na sve poteškoće, moram se zahvaliti hrvatskim cestama. 20 milijuna kuna je ogroman novac za Grad Bjelovar. Međutim, ja na taj projekt ne mogu utjecati, to je projekt u nadležnosti hrvatskih cesta. Istina je da ta priča ide podosta usporeno, ali idemo izdržati još dva do tri tjedna jer upravo u tom razdoblju bi trebalo doći do asfaltiranja i vjerujte mi, ta cesta će biti najbolja. Bit će najstabilnija te Gudovčani to zaslužuju zbog svega što su proživjeli, a proživljavaju i dalje.
Recite nam nešto o projektu nedavno otvorene sortirnice!
Riječ je o jednom strateški važnom projektu. Građani toga još možda nisu niti svjesni, međutim, svi gradovi koji neće riješiti poteškoće sa gospodarenjem otpadom će plaćati ogromne penale Europskoj Uniji. Gradovi to neće biti u mogućnosti platiti, pa će morati povisivati cijenu odvoza otpada, njegovoga zbrinjavanja preko leđa građana. To će onda biti pet do deset puta veći računi od današnjih, no Bjelovar je tome doskočio. Vrijednost projekta je 15 milijuna eura i praktički se radi o jednoj tvornici koja će pridonijeti tome da se što manje otpada zakapa u Dolinama, odnosno da se što više otpada upotrebljava u industrijama. Primjerice, kroz reciklirani papir, recikliranu plastiku, reciklažu željeza, drva, pa i stakla. Sve je na probnom radu i vjerujem da ćemo već najesen krenuti s tim velikim projektom kojim Bjelovar praktički postaje lider u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj.
Što nam možete reći po pitanju bjelovarskog sporta?
Sport je jako važna stvar za Bjelovar. Nogomet nam dobro stoji, ženski rukomet je odličan. Nažalost muški rukomet je pao u drugi plan, a nedavno sam bio na skupštini RK Bjelovar gdje sam obećao ostaviti ista sredstva kao što je to bio slučaj u „Paket 24 Premijer“ ligi. Ukoliko to ne iskoriste onda stvarno ne znam što i kako dalje. Rukomet je za mene osobno i dalje sport broj jedan u gradu iako sada dosta ulažemo i u nogomet. Nogomet ta ulaganja zaslužuje, dok smatram da su ova rukometna sredstva sasvim dovoljna za „šetnju“ 1.B ligom. Nadam se da će ih rukovodstvo RK Bjelovar kvalitetno iskoristiti, odnosno da će se bjelovarski muški rukomet vratiti tamo gdje mu je mjesto. Tako da, maksimalno ću pomoći rukometu iako znam da će biti i kritičara. Međutim, kažem, ono što osjećam da je najbolje za ovaj grad to radim ne osvrćući se na kritike. Pogled samo ravno u nastojanju da Bjelovar bude najbolji regionalni grad. Imamo i bjelovarski bazen kojeg smo obnovili prije četiri godine, a dolazak vaterpolske U15 reprezentacije Hrvatske je rezultat toga. Sve izgleda fenomenalno i konstantno ulažemo u bazen što ljudi primijete.
Za kraj nam recite što je u planu za budućnost? Koji su vaši nadolazeći projekti?
Imamo puno toga. Sada smo fokusirani na zgrade u centru grada koje smo već spominjali. Želja nam je cjelovito ih obnoviti kako bi one stvarno postale bjelovarske ljepotice. To ćemo napraviti u sljedećih godinu dana. Tu je također već spominjani studentski dom, obnova Sokolane, pa i izgradnja škole. Nadam se da ćemo već iduće godine krenuti graditi novu školu na sjeveru grada u cilju dobivanja jednosmjenske nastave. Bit će to jedno veliko civilizacijsko postignuće jer će djeca nakon školskih obveza moći normalno pohađati svoje sportske treninge, glazbenu školu te imati dovoljno svog slobodnog vremena. Također, želim riješiti poteškoće s nedostatkom vrtića, ali i magistralni vod od Delova do Bjelovara. Radi se o projektu u vrijednosti preko 15 milijuna eura.
Gubimo jako puno vode i htio bih promijeniti i taj dio. Dakle, mi smo u posljednjih pet godina iz europskih fondova povukli oko 300-400 milijuna kuna, a u sljedećih pet godina plan nam je povući pet puta više. Želim da Bjelovar postane najbolji hrvatski grad po povlačenju sredstva, odnosno da obnovimo cjelokupan grad. U ovom trenutku imamo projekata vrijednih oko 200 milijuna eura što zapravo znači da će, ukoliko uspijemo u svom naumu cjelokupna bjelovarska operativa imati posla u sljedećih četiri do pet godina. Isto tako, time bi dodatno „buknulo“ gospodarstvo, dogodila bi se nova zapošljavanja i ići ćemo u tom smjeru.
