Centar za kulturu, Gradski muzej Čazma povodom Dana grada Čazme pripremio je izložbu “Arheološki lokalitet Rađinac u Čazmi – 40 godina od istraživanja” koja je sinoć, 29. lipnja svečano otvorena u Galeriji Aleksandar Marks.
Arheološki lokalitet Rađinac u Čazmi predstavlja jedno od najvažnijih nalazišta ranog brončanog doba u Hrvatskoj. Istraživanje lokaliteta među Čazmancima poznatog kao Hudžberovac započelo je 1983. godine pod vodstvom arheologa Vjekoslava Štrka iz Zavičajnog muzeja. Tijekom istraživanja pronađeno je gotovo 900 predmeta, uglavnom keramike, koji svjedoče postojanju rane brončane naseljenosti u tom području. Starost nalazišta procjenjuje se na razdoblje od 1800. do 1700. pr. Kr., što čini ovo otkriće izuzetno važnim za hrvatsku arheologiju ranog brončanog doba, s obzirom da je to bilo jedno od prvih rano brončanih naselja na prostoru Hrvatske, kazala je prilikom otvorenja izložbe ravnateljica Centra za kulturu Čazma dr. sci. Maja Cepetić Rogić dodajući kkao je na neki način ova izložba i način odavanja počasti preminulom Vjekoslavu Štrku, koji je svojim arheološkim radom zadužio Čazmu.
Pripremu izložbe omogući su Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Čazma. Autorica izložbe je Jadranka Kruljac Sever koja je naglasila kako je 2 500 godina prije nego su se Hrvati naselili na ove prostore na području Čazme postojalo naselje za čiju kulturu se može reći da je bila karika koja nedostaje kada se govori o ranom brončanom dobu na području ovog dijela Europe.
– Da je materijal koji imate ovdje u muzeju važan govori činjenica da su se brojni arheolozi s prostora Slovenije i Austrije u zadnjih dvadesetak godina stalno vraćali na taj materijal, na te tipove lonaca i načine ukrašavanja i predstavljali ih kao jedno područje rasprostiranja Kisapostag kulture. Nama arheolozima je ta Kisapostag kultura izuzetno važna jer je to kulturna grupa koja nam je cijelo vrijeme nedostajala. Na ovom prostoru sjeverozapadne Hrvatske, otprilike od đakovačkog ravnjaka kako se ide prema požeškoj kotlini zapadne Slavonije i preko Moslavine, nismo znali što se zbiva i u principu čazmanski materijal nam je nekako proširio vidike jer tada, kao što sam rekla, nitko nije mogao zamisliti da bi Kisapostag kultura bila ovdje, kazala je dr. sci. Janja Mavrović Mokos koja je autorica teksta kataloga izdanog u sklopu izložbe.
O značaju ove izložbe za Čazmu na otvorenju je govorio gradonačelnik Dinko Pirak koji se zahvalio djelatnicama Centra za kulturu na trudu uloženom u pripremi izložbe, a posebno se osvrnuo i na rad Vjekoslava Štrka koji je niz godina bio kustos u muzeju, pa i ravnatelj Centra za kulturu dugo godina te mu zahvalio na svemu što je za života napravio na istraživanju arheoloških lokaliteta u čazmanskom kraju.
Izložba “Arheološki lokalitet Rađinac u Čazmi – 40 godina od istraživanja” besplatna je za razgledavanje tijekom cijelog srpnja.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
