Fascinantni uvid u prošlost: Knjiga o stanovništvu Čazme u 19. stoljeću

Knjiga povjesničara Jure Bijelića, nazvana “Kaleidoskop života: stanovništvo župe Čazma u 19. stoljeću”, sigurno će izazvati veliko zanimanje među stanovnicima Čazme. Ovo obimno djelo temelji se na istraživanju matičnih knjiga krštenih župe Čazma i prikazuje demografske aspekte čazmanskog područja od 1791. do 1910. godine. Predstavljanje knjige održano je u sklopu Međunarodnog dana arhiva u ponedjeljak 5. lipnja u prostoru Studijskog odjela Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar. Na promociji su uz autora Juru Bijelića, govorile i povjesničarka i knjižničarka Sunčica Markanović te Martina Krivić Lekić ispred nakladnika, Državnog arhiva u Bjelovaru.

Autor, koji je proveo većinu svog života u Čazmi, ističe da je zavičaj uvijek bio izvor znatiželje za povjesničare. S namjerom da doprinese lokalnoj zajednici i ljudima koji tamo žive, Bijelić je odlučio istražiti matične knjige i stvoriti knjigu koja će Čazmancima pružiti uvid u živote njihovih predaka od kraja 18. do početka 20. stoljeća.

Proučavajući matične knjige, Bijelić je shvatio koliko bogatstvo informacija pružaju istraživačima i kako pomažu u stvaranju cjelovite slike društva. Zbog te perspektive, nazvao je knjigu “Kaleidoskop života”, jer poput kaleidoskopa, matične knjige i popisi stanovništva otkrivaju sasvim drugačiju sliku ovisno o kutu promatranja.

Knjiga pruža znanstveni pregled i metodološki pristup istraživanju matičnih knjiga i povijesti stanovništva. Bijelić želi da ovo djelo približi povijesnu demografiju i povijest široj publici te potakne svijest o važnosti arhiva i rada arhivista. Povijesna demografija je disciplina unutar povijesti koja je svoj početak imala u Francuskoj, a Bijelić naglašava da je kontinentalna Hrvatska manje istraživana u tom smislu u usporedbi s Dubrovnikom, Dalmacijom i Istrom. Dodaje da povijesna demografija pruža širi uvid u događaje koji su se odvijali među običnim ljudima. U službenoj povijesti često se ističu velike osobe, političari i ratovi, ali se zaboravlja da je čovjek temeljna jedinica svake priče.

Knjiga “Kaleidoskop života: stanovništvo župe Čazma u 19. stoljeću” otkriva brojne fascinantne detalje o demografskom razvoju čazmanskog područja. Autor knjige pažljivo je proučio matične knjige, otkrivajući ne samo podatke o krštenjima i broju stanovnika, već i nekoliko iznenađujućih zanimljivosti.

Jedno od zanimljivih otkrića jest upis u matičnu kjnigu poznate operne pjevačice Zlate Gjungjenac, kasnije udane Gavella, koja je rođena u Čazmi. Iz matičnih knjiga saznajemo da je Zlatin otac bio općinski načelnik, trgovac i posjednik, a uz ime majke naveden je čak i kućni broj kuće u kojoj se rodila. Još jedan zanimljiv detalj je da su Zlatini kumovi  bili inženjer Majcen i njegova supruga. Proučavajući matične knjige, autor je otkrio i neobičnu praksu krštenja mrtvorođene djece u Čazmi. Dok u nekim drugim župama sjeverozapadne Hrvatske prije 1857. godine nije bilo upisa mrtvorođene djece, u Čazmi je ta praksa bila drugačija. Tako su u razdoblju od 1791. do 1810. godine vidljivi upisi krštenja mrtvorođene djece, što Čazmu izdvaja od ostalih kontinentalnih dijelova Hrvatske.

Osim toga, knjiga donosi zanimljive podatke o najčešćim imenima koja su se pojavljivala tijekom desetogodišnjih razdoblja. Prema analizi matičnih knjiga, svetačka imena su dominirala, a najčešća su bila imena poput Ivana, Stjepana, Josipa, Mihaela, Jurja, Franje, Marije, Katarine, Rozalije, Ane i Terezije.

“Kaleidoskop života” izdan je u nakladi Državnog arhiva u Bjelovaru uz financijsku potporu Grada Čazme i Ministarstva kulture i medija. Knjiga se može kupiti u Državnom arhivu u Bjelovaru po cijeni od 20 eura.