U Velikom Grđevcu, u okviru 36. Lovrakovih dana kulture održana je Središnja manifestacija na kojoj je dodijeljena Nagrada „Mato Lovrak“ za najbolji dječji roman. Na središnjoj manifestaciji u ime organizatora nazočne je pozdravila Ana Nakani, ravnateljica u zamjeni Osnovne škole Mate Lovraka, Veliki Grđevac, predsjednik Organizacijskog odbora Lovrakovih dana kulture Drago Trošćan, načelnik Općine Veliki Grđevac Tomislav Pavlečić, u ime Bjelovarsko – bilogorske županije pročelnica Andrea Prugovečki Klepac, Mihaela Majcen Marinić, voditeljica službe za knjigu i nakladništvu u Ministarstvu kulture i medija i Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. U kulturnom programu nastupio je zbor OŠ Mate Lovraka, Veliki Grđevac pod vodstvom profesora Tomislava Halauša, a učenik Mislav Belović izveo je prigodnu recitaciju.
Nagrada „Mato Lovrak“ za najbolji dječji roman dodijeljena je književnici Neni Lončar za roman Moje srce je zecu izdanju Umjetničke organizacije Kreativna kuća. Nagradu je obrazložio predsjednik Prosudbenog povjerenstva prof. emer. Stjepan Hranjec, a svečano su je uručile Mihaela Majcen Marinić, voditeljica službe za knjigu i nakladništvu Ministarstva kulture i medija i Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. Ovogodišnja nagrada književnici sastojala se od novčane naknade, brončane statue književnika Mate Lovraka i povelje. Na natječaj je pristiglo ukupno 20 romana te je prosudbeno povjerenstvo imalo zahtjevan posao. Roman Moje srce je zec napisan je iskreno, duboko i sa srcem. To je topla, sugestibilna priča, djelo koje odašilje plemenitu poruku, ne samo vezanu uz donedavnu virusnu stvarnost, nego poruku općeljudsku, općevremensku o iscjeliteljskoj snazi ljubavi, istaknuo je predsjednik povjerenstva Stjepan Hranjec.
Roman Moje srce je zec tematizira odrastanje u vrijeme pandemije koronavirusa kada je djeci za dvije godine oduzeta bliskost, zajedništvo i druženje. Ova književna nagrada nije moja prva nagrada, ali je moj prvi Lovrak zbog čega sam izuzetno počašćena, istaknula je Nena Lončar te je dodala da je odrasla uz djela Mate Lovraka, a Ljuban, Pero, drugi Pero i njegova družina trajno su upisani u njezin imaginarni svijet. Današnji pisci, suočavaju se s drukčijim izazovima nego književnici prije 80 godina, ali ono što je bitno uvijek ostaje isto, potreba da nekog volite i da netko voli vas. Upravo o tome govori ovaj roman, a pandemija je samo okvir u kojem se radnja odvija. Dvije godine biti izoliran i na distanci jako je dug period za djecu, ali i za pripadnike treće životne dobi koji žive u domovima za umirovljenike. To su bile dvije najranjivije skupine društva kojima sam kroz ovaj roman željela dati glas, istaknula je nagrađena književnica Nena Lončar.
DODJELA NAGRADA UČENICIMA I VODITELJIMA ZA NAJBOLJE LITERARNE, NOVINARSKE I LIKOVNE OSTVARAJE NA TEMU SVIJET U KOJEM ŽELIM ŽIVJETI
U okviru 36. Lovrakovih dana kulture dodijeljene su i nagrade učenicima i voditeljima za najbolje literarne, novinarske i likovne ostvaraje na temu Svijet u kojem želim živjeti. Na središnjoj manifestaciji u ime organizatora nazočne je pozdravila Ana Nakani, ravnateljica u zamjeni Osnovne škole Mate Lovraka, Veliki Grđevac, predsjednik Organizacijskog odbora Lovrakovih dana kulture Drago Trošćan, načelnik Općine Veliki Grđevac Tomislav Pavlečić, u ime Bjelovarsko – bilogorske županije pročelnica Andrea Prugovečki Klepac, Mihaela Majcen Marinić, voditeljica službe za knjigu i nakladništvu Ministarstva kulture i medija, Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. U kulturnom programu nastupio je zbor OŠ Mate Lovraka, Veliki Grđevac pod vodstvom profesora Tomislava Halauša, a učenik Mislav Belović izveo je prigodnu recitaciju. Održana je govorna radionica za nagrađene učenike pod vodstvom novinara HRT-a Tomislava Barana.
Profesorica Jasna Piščević upoznala je nagrađene učenike i voditelje s turističkim ljepotama Općine Veliki Grđevac. Uživali su u prirodnim ljepotama i simbolima Lovrakovog stvaralaštva, vlaka, mlina i mlinareve kuće.
Svijet u kojem želim živjeti bila je tema ovogodišnjeg literarnog, novinarskog i likovnog natječaja. Na natječaj je pristiglo čak 674 učeničkih ostvaraja iz dvadeset županija u Republici Hrvatskoj. Uvijek iznova ističem da je svako novo izdanje zbornika neprocjenjivo blago na čijim su stranicama pohranjene riječi dječje mudrosti i uvijek iznova Vam toplo preporučujem da prelistate stranice Darova djetinjstva te se i sami uvjerite u kolikoj su mjeri naši mladi naraštaji čuvari vrijednosti i ljepote pisane riječi za što zaslužuju svaku pohvalu.
Njihove su riječi ujedno i nepogrešiva te trajna svjedočanstva svijeta i vremena u kojem živimo. Usudila bih se nazvati ih i svojevrsnim proročanstvima. Tako ste nas ove godine u svojim pisanim ostvarajima upozorili na mentalno zdravlje učenika zadnjih nekoliko godina – anksioznost, depresiju, pokušaje suicida te, kao proroci, postavili pitanje: Čeka li nas još gora sutrašnjica? Odgovor smo, nažalost, dobili gledajući nedavne tragične događaje u susjednoj nam državi Srbiji nakon čega smo minutom šutnje u svim školama diljem Hrvatske odavali počast preminuloj djeci i zaštitaru koji je poginuo na svojem radnom mjestu u školi. Pri tome se neizbježno postavlja novo pitanje o tome kakav je to zapravo svijet u kojem uistinu živimo i u kojem je maloljetni učenik u stanju vatrenim oružjem usmrtiti i nanijeti po život opasne ozljede svojim vršnjacima, učiteljici, školskim djelatnicima… I dok s jedne strane još uvijek imamo obitelji koje se bore za golu egzistenciju i osnovne životne uvjete, s druge strane čitamo u vašim radovima o razvoju robotike kao vidu umjetne inteligencije (što smo dosad mogli gledati samo u filmovima znanstvene fantastike) te o prvim hrvatskim satelitima u svemiru.
Puno je to pitanja i primjera iz kojih je vidljivo da naša budućnost kao budućnost čitavog čovječanstva te svijet u kojem bi svatko od nas želio živjeti neizbježno ovisi o tome kako ćemo „posložiti“ način života u sadašnjosti.
U našoj vječnoj utrci za boljom budućnošću, pri čemu je naš pogled uprt u zvijezde, vrijeme je da malo zastanemo i pogledamo svijet u kojem trenutno živimo te ga pokušamo učiniti boljim. Osvrnimo se jedni na druge te na pojedince kojima je potrebna pomoć! U svijetu robota i umjetne inteligencije probudimo svoju uspavanu ljudskost! Osvijestimo u razmišljanjima naše djece da stvarni život nije računalna igrica te da naša djela i postupci uvelike utječu na život ljudi koji nas okružuju, istaknula je glavna urednica zbornika profesorica Ivana Ontl Horvat.
