Naš izrazito poljoprivredni kraj posljednjih se nekoliko godina profilira u proizvodnje koje na ovim prostorima još do prije desetak godina i nisu bile toliko intenzivne. Primjerice, uzgoj češnjaka ili pak lješnjaka bio je rezerviran tek za pokoju plantažicu ili obiteljski vrt, a danas od uzgoja orašastih plodova ili povrtnih kultura ne samo da živi obitelj proizvođača već i mnoge druge, bilo da rade na privatnim plantažama i poljima ili su i sami zagazili u vlastiti uzgoj. Svi oni očekuju pomoć lokalne zajednice i države kako bi im ulazni troškovi bili što manji, dakle i njihovi proizvodi jeftiniji na policama trgovina ili štandovima. Ništa manja očekivanja nisu niti od ratara niti naših stočara. No, poljoprivrednici su već predugo suočeni s niskim otkupnim cijenama svojih proizvoda, a velikim ulaznim troškovima. Uz sve to i vremenske neprilike pa čak i nepogode koje su sve češće ugrožavaju ovu proizvodnju pod vedrim nebom. Sada još i nerazumna podijela na područja s prirodnim ograničenjima. Podsjetimo, početkom ožujka izašao je novi pravilnik o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima i među ukupno 61 jedinicom lokalne samouprave izbacio i šest naših općina i gradova, odnosno njihove poljoprivrednike onemogućio da dobiju 120 eura po hektaru godišnje, ali i kod projekata znatno manje priznavanje subvencija europskih fondova. Po starom pravilniku u kategoriji sa značajnim prirodnim ograničenjima bile su općine Berek, Đulovac, Sirač te gradovi Garešnica, Čazma i Daruvar, a sada više nisu, dok su u nju ušle općine Nova Rača i Rovišće. Budan nad tim problemom je županijski pročelnik za poljoprivredu Zlatko Pavičić i objašnjava kako po novoj metodologiji najmanje 60 posto površina nekog grada ili općine mora se nalaziti u značajnijim prirodnim ograničenjima.
– Ministarstvo je 30. ožujka, nakon sastanka s poljoprivrednicima i načelnicima i gradonačelnicima poslalo dopis, zapravo kompromisno rješenje, pomoć poljoprivrednicima u prijelaznom razdoblju. Tako će tri godine davati nacionalnu potporu onima koji više nisu u područjima s ograničenjima. Bit će to kompenzacijska plaćanja koja će krenuti s početkom 2024. godine, kao potpora male vrijednosti, što znači da poljoprivrednik ne može dobiti više od 20 tisuća eura unatrag tri godine. Potpora će se izračunavati na temelju jedinstvenog zahtjeva za potporu radi jednakog pristupa svim korisnicima. Primjenjivat će se degresivna stopa plaćanja za odgovarajuće područje s posebnim ograničenjima. Naši poljoprivrednici će i dalje prijavljivati svoje poticaje Agenciji za plaćanje, ali će onda na temelju tog zahtjeva dobivati kompenzaciju – prenio je Pavičić informacije iz Ministarstva.
Izvor: 043 Bjelovarsko-bilogorski vjesnik
