Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak je održao konferenciju za medije na kojoj je, u društvu istaknutog inženjera naftnog rudarstva – Mladena Škrleca i njegovih suradnika predstavio studiju procjene geotermalnog potencijala na prostoru grada Bjelovara. Povod toga je završetak natječaja za izvođača radova na izgradnji termalne bušotine u Velikom Korenovu, a treba istaknuti kako se pretpostavlja da se upravo ondje, na 1500 metara nalazi topla voda koja bi za svrhu trebala imati grijanje budućih bjelovarskih termi, cjelokupne zone Korenovo, gudovačkog sajma, pa i ponekih tvrtki.
–Na javni natječaj se javio jedan ponuđač. Riječ je o španjolskoj tvrtki IPM kojoj je podizvođač hrvatska tvrtka Crosco. Prođe li sve bez žalbe, čemu se nadam, potrebno je oko pola godine za nabavu materijala kako bi se krenulo s radovima, odnosno bušenjem. 1,3 milijuna eura ustupaju nam: Norveška, Lihtenštajn i Island, a treba napomenuti kako se do tih sredstava došlo sufinanciranjem iz programa „Energija i klimatske promjene“. Grad se prijavio i na javni poziv Fonda za regionalni razvoj gdje je zatraženo još milijun eura. Stoga, nadamo se da ćemo ishoditi ta sredstva. Ukoliko se to ostvari, grad će s 30%, odnosno tih milijun eura sufinancirati radove – kazao je bjelovarski gradonačelnik nastavivši:
–U proteklih pet godina smo mukotrpno radili na istraživanju geotermalnog potencijala, i to s brojnim stručnjacima. Na taj smo način dobili djelomičan uvid u ono čime oni raspolažu, odnosno ono što moraju raditi. Bjelovaru treba pet do sedam bušotina kako bi postao posve neovisan grad, a jedna od mogućih lokacija nalazi se i na novoizgrađenom gradskom stadionu u čijem se bližem krugu nalaze: velika naselja, bolnica, pa i trgovački centri. Sve su to veliki potrošači koji bi mogli iskoristiti blagodati te bušotine. Isto tako, nadam se da će geotermalna te solarna energija grad kroz neko vrijeme dovesti do potpune neovisnosti. Posebice iz razloga što je izašao natječaj za energetsku efikasnost, a time bi dvadesetak gradskih zgrada dobilo solarne panele, pa i mini solarne elektrane – zaključio je Hrebak.
Škrlec je glavni i odgovorni voditelj izvođenja naftno-rudarskih radova u Termama d.o.o. Bjelovar te se on ovom prilikom nadovezao na Hrebakove riječi održavši prigodnu prezentaciju.
–Glavni cilj ove studije je bio saznati ima li smisla krenuti dalje, odnosno može li se Bjelovar grijati zahvaljujući geotermalnoj elektrani. Zapravo, koji bi se objekti iz nje mogli grijati. Dogovor je bio provjeriti prigodnu lokaciju te smo nakon svega odabrali gradski stadion. Već ranije sam bio u posjetu Bjelovaru kako bi geodeti procijenili možemo li tu dobiti lokacijsku dozvolu, dok su karte izrađene na temelju seizmoloških profila dale potreban temelj. Stoga, sada imamo jednu točku te kartu gdje u svakom trenutku imamo mogućnost locirati nekoliko bušotina. Time bi geotermalnom energijom mogli grijati čak 60% samog bjelovarskog centra – slikovito nam je pojasnio Škrlec.
Zaključno, zbog dubine tla, na potencijalnim gradskim bušotinama mogu računati na slične parametre u dubini i toplini kao kod bušotine u Velikom Korenovu, ali više ćemo po tom pitanju znati kada krenu konkretni radovi na ovom zahtjevnom projektu.
