Sve do sredine svibnja poljoprivrednici mogu u podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnijeti Jedinstveni zahtjev za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu. Svoj zahtjev korisnici mogu samostalno popuniti u AGRONET-u, nakon čega isti moraju isprintati, vlastoručno potpisati te poštom ili osobno dostaviti u podružnicu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Jedinstveni zahtjev je moguće podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis. Poljoprivrednicima će u 2023. godini za provedbu mjera i intervencija iz ovoga Pravilnika biti na raspolaganju ukupno 490,6 milijuna eura. No, ove godine stiže i velika novost u sustavu isplate poticaja, odnosno praćenje aktivnosti na poljoprivrednim površinama. Oni koji dobiju poticaje bit će nadzirani, točnije satelitski praćeni. Time se želi stati na kraj onima koji su primali poticaje, a nisu radili ništa. Poljoprivrednici imaju svoje mišljenje.
– Trebalo je već odavno tome stati na kraj. To je bila javna tajna. Zemlju nisu koristiti oni koji se bave poljoprivredom, nego oni koji su gledali kako će uloviti neke novce. Mi pravi poljoprivrednici, koji već dugo živimo od poljoprivrede nije nam niti u primisli da bi se time koristili. Mi koji imamo stoku moramo svaki pedalj zemlje iskoristiti kako bismo imali s čime prehraniti stoku, a ne da razmišljamo o tome kako bismo uzeli novce, a da ne bi radili ništa – komentira naš prekaljeni poljoprivrednik iz Gudovca, prvenstveno stočar, Mirko Katalenić. Uzgojem mliječnih krava ovaj se farmer bavi već više od 20 godina. S početnih 17 i 15 rali zemlje, danas s obitelji uzgaja 130 grla i obrađuje 95 hektara zemlje, od toga 60 hektara vlastite. Dnevno, ovisno o broju krava u laktaciji, proizvode otprilike 1100 litara mlijeka.
– Cijene mlijeka su išle gore, ali to je sve nedostatno koliko su nam inputi otišli gore. Mi uvijek kasnimo. Nama najprije odu po pola godine inputi gore, a tek onda cijene. Mi nikako s time ne možemo izaći na zelenu granu. Zbog toga nam se i događa da imamo sve manje ljudi koji se bave mljekarstvom. Poticaji nisu dovoljni. Oni su iz godine u godinu sve manji, a sve se više traži. Sve su rigorozniji uvjeti, a poticaji su sve manji. To se razvodnjava na stotinu strana i čovjek ne može poloviti više što je za što. Kada sjednu novci ljudi nemaju pojma za što je to. Prije smo znali imati u veljači uplatu, eventualno na dva puta za sve, a sada je rascjepkano i čovjek se više u tome ne može snaći – mišljenja je Katalenić.
Za ovogodišnju proljetnu sjetvu, izračunao je naš farmer, treba vrtoglavih 50 tisuća eura. Da se osim mljekarstvom i na njegovom OPG-u ne bave i ratarstvom, ne bi, kaže, mogli funkcionirati i pokriti sve troškove samo od cijene mlijeka.
– Mi smo došli do maksimuma koji može zadovoljiti naša obitelj i da se ne znam što popravi ne namjeravamo povećavati ništa, niti ići u neka velika ulaganja – siguran je Mirko Katalenić.
Izvor: 043 Bjelovarsko-bilogorski vjesnik
