S buđenjem proljeća sve je više posla i u županijskim uredima zaduženima za poljoprivredu. U tijeku je isplata štete koju je prouzročilo rujansko nevrijeme i to iz tri izvora. Obrađuju se zahtjevi za kreditiranjem proljetne sjetve, priprema se zahtjevna dokumentacija za projekt navodnjavanja, a ne smiju stajati niti uobičajeni dnevni poslovi. Pročelnik Zlatko Pavičić ističe kako je zapravo riječ o slatkim brigama jer je vidljiv napredak i susretljivost Vlade, pogotovo kada je u pitanju odšteta od olujnog nevremena. Podsjetimo, stradali građani, koji nemaju osiguranje, dobit će stopostotne iznose odštete. No, zbog toga su ih neugodno iznenadili neki novi pravilnici.
Koliko se poljoprivrednika do sada javilo na Javni poziv za kreditiranje proljetne sjetve?
– Kada usporedimo s prošlom godinom kada su odobrena 203 zahtjeva u iznosu od 5,4 milijuna eura, a zasađeno je najviše kukuruza, stočnog ječma, ječma, soje, povrtlarskih kultura, a naši poljoprivrednici uz pomoć Županije, dakle uz subvenciju, zasijali su ukupno 13 413 ha. Od objave ovogodišnjeg javnog poziva, dakle u proteklih oko mjesec dana pristiglo je 180 zahtjeva vrijednih 5,8 milijuna eura. To znači da sada već imamo jednak iznos zaduženja koje bi naši poljoprivrednici koristili, a preostalo je još oko 40 dana za prijavu. U prošloj godini smo imali milijun kuna za tu namjenu i na kraju je Županija utrošila 1,4 milijuna kuna. Isto tako imamo milijun u proračunu osiguran i ove godine, a župan Marušić je spreman opet taj iznos povećati.
Koje poljoprivredne grane prednjače u zahtjevima?
Veseli me što je većina OPG-ova koji se javljaju manjeg proizvodnog kapaciteta i uvidjeli smo još jednu pozitivnu stvar, a to je da je 42 posto od prijavljenih OPG-ova onih koji se bave stočarstvom. Veseli nas to da i dalje stočarstvo možda ne raste u našoj županiji, ali se koliko toliko održava. Kako bismo što više poljoprivrednika mogli obuhvatili subvencijom kamate, odlučili smo odrediti prag od tri posto. Dakle, toliko subvencionira Županija, a preostali iznos kamate preuzimaju poljoprivrednici. Prošle godine kamate su iznosile od 2,5 do 3,75 posto, a ove godine dosežu do 4,5 posto, ovisno o banci.
Mnogi naši poljoprivrednici su promjenom statusa područja s ograničenjima ostali bez tzv. položajne rente. Poduzima li i što Županija po tom pitanju?
– U prošlom Pravilniku županije je imala pod područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima naveden Berek, Čazmu, Đulovac, Garešnicu i Sirač. Napravljena je nova studija na Agronomskom fakultetu i sada su ti gradovi i općine izuzeti, a u novi pravilnik su s našeg područja uvršteni Nova Rača i Rovišće. Precizan razlog zašto su izbačeni iz novog pravilnika naši gradovi i općine nisam našao u studiji, ali sam našao zašto su Nova Rača i Rovišće ubačeni. Bilo je savjetovanje i radionica u Ministarstvu poljoprivrede i nadu mi daju dvije stvari koje je ministrica obećala, a to je da će unutar dva do tri tjedna obići jedinice lokalne samouprave koje su maknute iz novog i druga da će naći određene kompenzacijske mjere za one općine i gradove koji su maknute iz tog pravilnika. Očekujemo poziv iz Ministarstva i drage volje ćemo biti partner i Ministarstvu, a posebno općinama i gradovima koji su maknuti iz Pravilnika, kako bi došli do razumnog kompromisa i primjene kompenzacijskih mjera. No, napominjem da je u Hrvatskoj iz Pravilnika ukupno izbačena 61 općina i grad, a uvršteno njih 39. Zbog toga treba pričekati ministricu da nam podrobnije sve objasni.
Što to znači za poljoprivrednike? Što oni gube, odnosno dobivaju?
– Sudjelovali smo u e-savjetovanju i kada smo zajedno s Gradom Garešnicom reagirali na e-savjetovanju obrazložili smo dvije stvari koje poljoprivrednici gube zbog toga što njihovo područje više nije uvršteno u Pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima. Prva što su po hektaru dobivali određen iznos novca, godišnje od 82 do 119,85 eura po hektaru. Druga nepogodna situacija koja se događa za ta područja koja više nisu uvrštena u Pravilnik su prijave na europske fonde. Osnovni povrat je bio 50 posto, ali ako ste bili u tom području automatski je povrat za investicije bio 70 posto. Kada znamo da je prosjek po projektu koji su prijavljeni na fondove bio na Mjeru 4 oko milijun kuna, to dovoljno govori koliko poljoprivrednici gube zbog toga što njihova područja više nisu obuhvaćena Pravilnikom.
Izvor: 043 Bjelovarsko-bilogorski vjesnik
