Ožujak je treći mjesec u godini i ima 31 dan. Smatra se da hrvatski naziv mjeseca dolazi od riječi laž, a odnosi se na prevrtljivost vremena u tom mjesecu. Latinsko ime „Martius“ je dobio po bogu rata – Marsu te se vjerovalo da je pogodan za vojne akcije i ratovanja. Upravo je ožujak u rimskom kalendaru bio prvi mjesec u godini. Prvim danom ožujka klimatološki počinje proljeće te ga to čini prvim od tri proljetna mjeseca (ožujak, travanj, svibanj).
Također, ožujak je mjesec u kojem se vrijeme značajno mijenja. Nastupa osjetan prijelaz iz hladnog u topli dio godine, no to se ne događa odjednom, niti naglo. Cijeli mjesec je prožet izmjenama hladnih i toplih razdoblja, a kako mjesec odmiče, topla razdoblja su sve češća i trajnija. Dani u ožujku se na očigled produžuju, a nakon posljednje nedjelje, kada počinje ljetno računanje vremena dobivamo još jedan sat dnevnog svjetla više.
Oblaka je u ovom mjesecu manje nego u siječnju i veljači pa kopneni krajevi dobivaju gotovo 70 % više Sunčeve energije, dok se na obali količina Sunčeva zračenja poveća za oko 40%. Ako tome pridodamo i jačanje Sunčevog zračenja zbog sve manjeg kuta pod kojim pada na naše područje, rezultat se očituje u porastu srednje dnevne temperature. U unutrašnjosti Hrvatske se srednje dnevne temperature kreću između 6 i 7 °C, što je za čak 4 °C više nego u veljači. U priobalju pak, temperatura poraste na 11 °C na južnom Jadranu te do 10 °C na njegovom sjevernom dijelu.
Česti su vremenski obrati, i to zbog jačine Sunčeva zračenja te manje oblačnog vremena, a naglasak je da temperature ponekad mogu doseći i ljetne vrijednosti od gotovo 30 stupnjeva. Ipak, ne trebaju nas iznenaditi niti nagli preokreti i povratak zime s vrlo niskim temperaturama. Za ilustraciju rečenog, navest ćemo da je tako 1. ožujka 1963. godine u Varaždinu izmjereno -23,4 °C, a 4. ožujka 1987. godine Osijek se grijao na ljetnih 26,9 °C. Zbog svega toga ožujak je nepouzdan mjesec i obzirom na takve obrate, vrijeme je u ožujku vrlo teško prognozirati. Najlakše bi ga bilo opisati jednom riječju: promjenljiv.
Isto tako, ožujak je uz veljaču jedan od najsuših mjeseci, barem što se kopnenih krajeva Hrvatske tiče. Osim što je suh mjesec, jedan je od najvjetrovitijih u godini. Dok na kopnu brzina vjetra doseže svoje najviše godišnje vrijednosti, na obali je ožujak obilježen s tri “marčane bure“. U tom mjesecu se klimatološki javljaju tri epizode bure – početkom, sredinom i krajem mjeseca.
U drugom se dijelu ožujka, uz jače zahlađenje, često javlja i posljednji sezonski snijeg. U nizinskom dijelu Hrvatske prosječno ga je oko 2 centimetra, u gorskim predjelima snijeg nakupljen tijekom zime malo se sporije topi i ima ga oko 7 centimetara. U ožujku počinje i vegetacijsko razdoblje za većinu biljaka, no taj početak je najosjetljiviji, a isto tako i najopasniji. Ukoliko je početak ožujka sunčan i topao, biljke se bude, no već u drugoj polovici mjeseca nije rijetkost da se zima vrati te da snijeg i mraz „sprže“ tek propupale biljke.
Početkom ožujka počinju cvasti i prve proljetnice pa u šumarku možemo naići na zvončiće, visibabe, jaglace. Obilje sunca nas mami u prirodu te više vremena provodimo na otvorenom. Stoga je za kraj ove zanimljive priče važno napomenuti da su od alergena aktivni crkvina i različite trave, ali i čempres, dok lijeska polako ulazi u svoju završnu fazu.
