Kratkotrajni povratak hladnog vremena u naše krajeve nas je podsjetio na događaj iz prošlog hladnog perioda. To je smrzavanje mora kod Zablaća nedaleko Šibenika. Kako je moguće da se more zamrzne? Teorijsku podlogu za ovu pojavu nalazimo na internetskoj enciklopediji vode gdje stoji kako se gustoća oceanske, odnosno morske vode određuje njegovom slanošću, dakle udjelom soli i temperaturom. Što je voda slanija i/ili hladnija, gušća je. Slana voda je najgušća u točki smrzavanja za razliku od slatke vode, koja je najgušća na oko 3,9 ° C. Oceani su vrlo slojeviti: duboka oceanska voda je teža, a lakša je na vrhu. Ovdje stoji i dio rješenja zagonetke smrzavanja mora.
Kada se radi o vodama oko Zemljinih polova, slanost je nešto niža na vrhu, posebno na Arktiku, ali i u blizini ušća velikih rijeka, poput Mackenzie u Kanadi i Oba u Rusiji. Ovaj odljev svježe vode ostat će na vrhu Arktičkog oceana i miješati se vrlo sporo, jer je lakši. Slana voda se smrzava ispod 0 °C što je i razlog zbog kojega se sol koristi za topljenje snijega ili leda na cestovnom kolniku. I hrvatski znanstvenici su prije nekoliko godina istraživali pojavu zaleđivanja površine vode na Jadranu. U radu zaleđivanje istočne obale Jadrana Božena Volarić i Davor Nikolić s Geofizičkog zavoda „Andrija Mohorovičić“ u Zagrebu navode kako se ponekad, tijekom ledenih zima uz jaku do olujnu buru, zalede pojedini dijelovi naše obale i mora u plićaku na sjevernom Jadranu. Ta vremenska pojava, iako je neobična za zemljopisne širine našega Jadrana, pišu dalje, javlja se ponekad čak i na srednjem mu dijelu.
Nadalje, posebice se obrađuje slučaj smrzavanja iz 1963. godine, pogotovo meteorološka situacija u danima smrzavanja. U Makarskoj je naime, u noći sa 22. na 23. siječnja zaleđen svjetionik Sveti Petar na zapadnom rtu istoimenog poluotoka koji sa zapadne strane štiti makarsku gradsku luku. Temperatura zraka toga je dana u Makarskoj iznosila -8ºC. što je za tamošnje pojmove velika hladnoća. Posebice ako se zna da višegodišnji temperaturni srednjak za siječanj u Makarskoj iznosi 8.5ºC – razdoblje 1981. do 1991. godine.
I sada slijedi zaključak. Sinoptičke karte za prethodne dane: 19., 20. i 21.1.1963. su pokazale da je tih dana na srednji Jadran stalno pritjecao vrlo hladan polarni zrak te da su temperature dosezale i do -18ºC. Uz takav splet okolnosti, zapljuskivanje ohlađene obale snažnim valovima vrlo hladne morske vode pretvaralo je inače toplu obalu srednjeg Jadrana u obalu nekog ledenog mora iz polarnih područja.
Izvor: T-portal
