Upravo zbog svoje pristupačnosti i sveprisutnosti, danas je lako uzeti izum radija zdravo za gotovo. Međutim, nastanak ovog izuma bio je iznimno složen i dugotrajan proces. Već u drugoj polovici 19. stoljeća postojale su različite ideje o tome kako napraviti telegraf koji bi prenosio poruke na daljinu, bez da pritom koristi ikakve žice. Iako je mnogo znanstvenih radova objavljeno na tu temu, njihove pretpostavke dugo su ostale na teoretskoj razini, upravo zbog nepotpunog poznavanja prirode elektromagnetskih valova. Između ostalog, poznato je da je i Nikola Tesla imao ideju o primjeni takve tehnologije, no prva osoba koja je provela sva prikupljena znanja u praksu bio je Guglielmo Marconi. Već 1894. kad je izumljen, njegov stroj postigao je velik komercijalni uspjeh, a s vremenom je radio postao nezamjenjiva tehnologija koja je uvelike oblikovala društvo u kojem živimo.

U današnje vrijeme često se doima da su suvremeni mediji poput društvenih mreža postigli monopol nad komunikacijom. Ipak, mnogi bi se složili da je radio još uvijek neizostavan dio naše svakodnevice. Dok je nekima to pouzdan izvor informacija, drugima predstavlja platformu za razonodu, bila ona u obliku radijskih emisija ili nove glazbe. Ovaj širok raspon uloga samo je jedan od dokaza prilagodljivosti prvog masovnog medija, što su svjetske ustanove i službeno prepoznale 2011. Na tadašnjoj konferenciji UNESCO-a odlučeno je da će se 13. veljače obilježavati Svjetski dan radija, uz odobravanje velikog udjela medijskih kuća, saveza, ali i općeg stanovništva. Tako je ovaj datum postao sinonim za javna događanja diljem svijeta, s ciljem promicanja medijske kulture i socijalnih vrijednosti.

Iako je glavna tema Svjetskog dana radija svake godine drukčija, univerzalna okosnica je povezanost društva i radija. Tijekom godina ta se povezanost obilježavala temama poput uloge radija u promicanju ravnopravnosti spolova i sudjelovanja mladih u javnom diskursu. Cilj ovakvih događaja bio je podići svijest o značaju slobode medija, stavljajući naglasak upravo na pluralističku i humanitarnu prirodu radija. Sukladno tome, tema za 2022. naslovljena je „Radio i povjerenje“, pri čemu se pozornost obraća na neovisnost i kvalitetu prenošenja informacija, kao i uključivanje ranjivih skupina kojima je pristup informacijama otežan, primjerice osoba s oštećenim osjetilima. U konačnici, radio je na svjetskoj razini najkorišteniji medij; ovo se može tumačiti kao pokazatelj pristupačnosti, ali i povjerenja u ovaj oblik komunikacije.

Kao što je ranije spomenuto, moć radija da se prilagodi različitim okolnostima pokazala se važnom više puta u povijesti. Od pružanja osjećaja sigurnosti i zajedništva u vremenima velikih svjetskih sukoba, do promicanja raznolikosti i uključenosti u miru, radio je zacrtao put za tehnologije koje su ga naslijedile, od televizije pa sve do interneta. Samim time, moglo bi se reći da je radio od svog nastanka u 19. stoljeću pratio, a svojevremeno i vodio, dinamiku društva na globalnoj razini. Isto tako, nedvojbeno je da će s vremenom biti potrebne daljnje prilagodbe, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da svijet postaje sve više umrežen, pri čemu brza i pristupačna komunikacija postaje još važnija.