Hrvatska udruga proizvođača bioplina (HUPB) je na sajamskom prostoru u Gudovcu, koje će od sada postati i sjedište ove udruge, održala Skupštinu na kojoj su izabrana tijela Udruge i usvojena financijska izvješća nakon čega je održana konferencija za medije na kojoj je vodstvo HUPB-a progovorilo o stanju na tržištu i problemima proizvođača bioplina.
Ante Topalović, tajnik Hrvatske udruge proizvođača bioplina kazao je kako su na Skupštini usvojene tri točke koje će osigurati funkcioniranje, odnosno opstanak bioplinskih postrojenja u Republici Hrvatskoj te će s njima Udruga ići prema Ministarstvu, odnosno prema svim tijelima uključenima u proces.
– Tražimo da se bioplinska postrojenja izuzmu iz uredbe o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije jer isto predviđa i Uredba Vijeća Europe koja kaže da za tehnologije čiji su granični troškovi veći od cijene koju se u postojećoj uredbi spominje, da se ona izuzimaju iz te uredbe. To je ono što i mi tražimo da se kod nas napravi jer sama uredba govori i o segmentima da se ne smije ugroziti poslovanje, da postrojenja moraju funkcionirati, a kad bi se poštivala ta uredba jednostavno to ne bi bilo moguće u trenutnim uvjetima, kazao je Topalović.
Marijan Cenger, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina osvrnuo se na rješavanje pitanja opstojnosti onih bioplinskih postrojenja koja su ostala unutar sustava Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE). Kazao je kako su se pojedina postrojenja već ugasila, dok druga rade smanjenim kapacitetom te je nužno provesti formulu koja je usuglašena između Hrvatske udruge proizvođača bioplina prošle godine s HROTE-om.
– To je nužno i hitno da bi se osiguralo opstojnost bioplinskih postrojenja i njihov rad u ovoj godini. Bioplinska postrojenja se značajno razlikuju od ostalih obnovljivih izvora energije, posebice u dijelu sunca i vjetra koji nemaju inputa za proizvodnju svoje struje za razliku od nas koji ih imamo i tržišno su iznad svih očekivanja koja su bila predviđena prije desetak godina – rekao je Cenger.
Emil Guščić, zamjenik predsjednika Udruge zaključio je kako je cilj kad se riješe stvari oko ukidanja uredbe i reguliranja cijene da se svi vrate pod okrilje HROTE-a.
– Mislim da bi to trebao biti interes i države i svih nas jer mi proizvodimo godišnje oko 380 ili 390 tisuća MWh struje, što nije malo, pogotovo u ovo vrijeme kad energije fali jer imamo situaciju kakva je u Europi, a treba reći da Hrvatska uvozi otprilike 50 posto svojih potreba struje. Ne treba se odricati onda ovoga – naglasio je Guščić.
Skupštini su prisustvovali gotovo svi hrvatski proizvođači bioplina što bi trebao biti dovoljan argument svim relevantnima za odlučivanje po pitanju bioplina, da je sektor u problemu i hitno treba donijeti određene odluke koje su se prolongirale u prošloj godini da bi se sektor spasio. Ako se ovaj sektor ne spasi, Hrvatska ostaje bez ozbiljnog alata za odgovore na zelene politike, upozorava Cenger i zaključuje:
– Govorimo o dekarbonizaciji sektora stočarstva i prehrambeno-prerađivačke industrije što nam sad slijedi jer nam dolaze CO2 otisci na našim proizvodima, ako stočarska proizvodnja, mljekarska, prehrambeno-prerađivačka ne bude mogla kroz bioplinska postrojenja smanjiti taj otisak CO2 to neposredno dovozi u nekonkurentnost hrvatske prehrambeno-prerađivačke industrije i našeg proizvoda i dalje povećava uvoz i smanjenje naše proizvodnje. Zbog toga apeliramo na resorna ministarstva, rekao je.
