Već dvadesetak godina, otkad je gradonačelnica bila Đurđa Adlešič, Grad Bjelovar surađuje s Caritasom Vrhbosanske nadbiskupije. U toj je suradnji ostvaren i projekt višenamjenskog Doma za starije u Kiseljaku u Bosni i Hercegovini za koji je održana donatorska večera u restoranu “Roko”. Inicijatorica ove suradnje bila je Đurđa Adlešič.
‒ Suradnja je počela prije više od deset ili 15 godina pozivom nadbiskupije iz Sarajeva, iz župe Stub je došao velečasni i ja sam to doživjela kao poziv da treba pomoći Caritasu jer je to bila župa u kojoj su nekad živjeli Hrvati. Držimo obavezu Hrvatske ne samo što je Ustavom propisano, nego i onom ljudskom da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini pomogne što više kako bi tamo ostali, opstali i bili što snažnija manjina što nažalost jesu. Akcija sa samim Kiseljakom je došla kasnije, ja ju zdušno podupirem koliko god sam mogla zato što je to način da se tamo zadrže i radna mjesta. Meni je impresivno da se na jednom mjestu nalazi i vrtić i starački dom i jako me iznenadilo da ljudi koji se vraćaju iz drugih zemalja u Bosnu i Hercegovinu kupuju si mjesta tamo i žele ostati živjeti tamo. Granica s Bosnom i Hercegovinom je duga i važno je da ju čuvaju Hrvati ‒ rekla je Adlešič.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Zvonko Milas ispričao je kako ne zna puno o povezanosti Bjelovara s Vrhbosanskom nadbiskupijom, ali i istaknuo kako je ona očito jaka kad se u Bjelovaru na donatorskoj večeri okupio velik broj ljudi.
‒ Danas smo se u Bjelovaru okupili u ovoj posebnoj prigodi, u jednom plemenitom cilju, prikupljanju sredstava za dovršetak izgradnje Doma za stare i nemoćne Ivane Evanđelić Šarić u Kiseljaku, ali ne samo njega, tu je i dječji vrtić, tu su radna mjesta, tu je prije svega povezivanje sunarodnjaka iz jedne i druge domovine i izvrsna suradnja na onome što je najvažnije, na čuvanju identiteta kroz radna mjesta, održivi opstanak i opstojnost hrvatskog naroda tamo gdje je vijekovima. Crkva je oduvijek bila i čuvarica identiteta, ali i mjesto okupljanja hrvatskog naroda kad nije bilo ni države. Tako je i danas i treba zahvaliti kardinalu uzoritom Puljiću i velečasnom Mirku i svima onima koji na ovaj način, i duhovno i materijalno osnažuju hrvatski narod, ali i narod Bosne i Hercegovine u cilju zajedništva hrvatskog naroda. Pripadnici smo jednog naroda i imamo zajedničku prošlost, zajedničko nam je sve ovo što se događa i što se događalo u zadnjih 30 godina, a bome i u budućnosti jedni bez drugih nećemo moći – rekao je.
Navedeni projekt predstavio je velečasni Mirko Šimić, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije.
‒ Mi smo počeli negdje u travnju 2015. s ovim projektom i kada smo se upustili u njega, već smo tada rekli da će gradnja trajati sigurno nekih sedam-osam godina. U međuvremenu je bilo i nekih drugih nepogoda kao što je koronavirus što je usporilo godinu do dvije same radove. Mi smo zadovoljni onim što je dosad napravljeno, nekih 80 posto je u našem pastoralnom centru građevinskih radova završeno. Ostaje tu još nešto unutarnjih radova i nešto oko grijanja, to su dvije velike stavke koje planiramo privesti kraju do konca ljeta ako uspijemo, a ako ne ostavili bismo možda drugi i treći kat nedovršen ‒ kazao je te dodao kako se na listi čekanja već nalazi 25 ljudi koji nestrpljivo očekuju useljenje, zbog čega smatra da cijeli proces treba ubrzati. Otkrio je velečasni i koliko je novca dosad prikupljeno – Mi smo uspjeli dosad zahvaljujući našim prijateljima, podupirateljima, donatorima osigurati osam milijuna maraka, odnosno nešto više od četiri milijuna eura. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske također nas je pratio svih ovih godina s nešto manje od devet milijuna kuna, to su također solidni iznosi i vjerujemo da će ta potpora i dalje biti omogućena jer smatramo da se radi o izrazito zanimljivom i dobrom projektu prije svega za Hrvate u području općine Kiseljak, ali i šire. Gravitiramo i drugim općinama kao što su Kreševo, Gusovača, Vitez, Travnik, Sarajevo, dakle u tom dijelu živi milijun ljudi i mislimo da će taj projekt itekako imati smisla, a gledajući njegovu ekonomsku učinkovitost zapošljavanja mladih ljudi koji žele ostati u tim krajevima, smatramo da će to doprinijeti njihovom ostanku – istaknuo je vlč. Šimić. U projektu pomaže mnogo ljudi. Komentirao je donatorsku večeru i podijelio svoja očekivanja.
‒ Vjerujem da će biti uspješno, vidim ovdje dosta poznatih lica i drago mi je da smo se skupili u Bjelovaru jer mi već skoro 20 godina imamo partnerstvo s Gradom Bjelovarom, ono se nastavilo i s novim gradonačelnikom. To je poprilično duga tradicija koja nije prekinuta, pogotovo s našom predškolskom ustanovom Sveta obitelj u Sarajevu gdje je Đurđa Adlešič bila tada inicijator tog partnerstva i vjerujem da će na tragu toga i biti uspješno jer je ona sama inicirala četvrti kat naše zgrade koji je malo skup, ali završit ćemo ga ‒ ustvrdio je.
Bosanskohercegovački kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski i metropolit u miru prisjetio se kako je počela suradnja s Bjelovarom.
‒ S Bjelovarom imamo lijepe odnose dužih godina, počevši kada je gospođa Adlešič bila gradonačelnica, onda je organizirala potporu za početak dječjeg vrtića u Sarajevu i to neću nikad zaboraviti, to je za nas bio jako važan događaj i taj dječji vrtić bez njezine potpore ne bi bio izgrađen. Imamo još puno projekata pa smo iskoristili tu dobru vezu s Bjelovarom da i ovu večeru organiziramo ‒naveo je te zahvalio svima na odazivu.
Na prezentaciju je stigao i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
‒ Ovo je hvalevrijedna inicijativa i čestitam svima koji su je pokrenuli. Snažne su te veze između Grada Bjelovara i Vrhbosanske nadbiskupije tako da mi je jako drago da su se danas u Bjelovaru okupili ovako uvaženi gosti, da su ovdje i bjelovarski gospodarstvenici koji će sasvim sigurno pomoći kako bi se Dom za stare i nemoćne osobe u Kiseljaku izgradio i kako bismo svi zajedno učinili jedno dobro djelo. Hrvatska je kroz različite institucije participirala s milijun eura. Koliko sam vidio, to je otprilike 25 posto ukupnog troška, cijeli projekt je pri kraju i vjerujem da će i ova večera biti značajan doprinos u sveukupnom zaokruživanju te financijske konstrukcije – naglasio je Jandroković.
Dom za starije u Kiseljaku prostirat će se na površini od sedam i pol tisuća četvornih metara. Podrumske prostorije koristit će se za servisne usluge, a prizemlje za uslužne djelatnosti, a tamo će biti i recepcija, blagovaonica i kafić. U zapadnom dijelu nalazit će se i vrtić jer je njemačko iskustvo pokazalo da je spoj djece i starijih odličan. Dom će se sastojati od 90 soba i šest apartmana, a dio će koristiti svećenici. U Domu će se zaposliti minimalno 40 osoba, a koristi od njega imat će mnogo više ljudi.
Ovakve večere dokazuju duboku povezanost hrvatskog naroda i doprinose održavanju tih čvrstih veza.
Izvor: 043 Bjelovarsko-bilogorski vjesnik
