Božićni običaji u Hrvatskoj sve više nalikuju na one u svijetu. Ipak, postoje navade koje još uvijek njegujemo, ponajviše u ruralnim sredinama te tradicionalna božićna jela koja se ponešto razlikuju među regijama Lijepe naše. Koja su to božićna jela posebna za pojedine regije i čime ćemo se počastiti u ovo najveselije doba godine? Čime ćemo dočekati svoje goste i kako pokazati koliko smo dobri domaćini?
Pripreme za Božić počinju tjednima ranije. Slažu se meniji i izvlače prašnjave knjige recepata, ali većina već unaprijed zna što će se naći na blagdanskom stolu u danima koji prethode Božiću i na sam Božić. Bili vjernici ili ne, Badnjak ćemo najčešće obilježiti posnim jelima, jelima od ribe i različitim salatama. Ni u čemu nećemo pretjerivati jer nas već sutradan, na sam Božić čeka bogata trpeza gdje će se najčešće pronaći više sljedova jela, uz nezaobilazno pečenje. Što će se okrenuti u pećnici ovisi od regije do regije.
Slavonija – medna rakija i strogi post na Badnjak. Badnji dan započinje svečano već na doručku uz mednu rakiju i posna jela. Stari običaj je bio da se ne jede ništa do večere koja je obilna i posna, a danas se često već za objed priprema fiš paprikaš. Osim fiša, na meniju se mogu naći biranije slatkovodne vrste poput pastrve, soma ili šarana. Jedan od čuvenijih te slasnijih slavonskih ribljih specijaliteta je šaran s rašlji. Na božićnom stolu će se najčešće naći pečena junetina u umaku ili piletina. Kolača će biti u izobilju – svi znamo da su slavonski kolači najbolji. Od mnoštva suhih kolačića ističu se orahnjača i makovnjača kao nezaobilazno slatko u ovo vrijeme Božića, ali će se nerijetko na sam Božić na stolu naći i slasna torta.
Središnja Hrvatska – Badnjak će ovdje također biti obilježen slasnim ribljim jelima, najčešće od slatkovodne ribe te različitim salatama koje će predvoditi ona od graha, ali tu se još mogu naći i francuska salata te druge inačice od popularnih grahorica. Međimurci će za Božić ispeći patku, a južnije će se peći odojak, dok ćemo nerijetko u danima poslije Božića uživati u sarmi.
Zagreb – purica z mlincima; u glavnom gradu Hrvatske, trenutno i najatraktivnijoj adventskoj destinaciji u Europi, nema čega nema. Ovdje se za Badnjak jedu različite vrste ribe – od slatkovodne do morske, a nije rijetkost da se na blagdanskom stolu nađu i lignje pripremljene na različite načine. Za božićno pečenje u Zagrebu i okolici glavom će najčešće platiti purica, rjeđe picek ili odojak. Puricu prate nezaobilazni mlinci, ali će se često ovdje pronaći slasni pečeni krumpir te štrukli. Kao predjelo se zna poslužiti hladetina. I ovdje ćemo za desert jesti orahnjače i makovnjače uz pregršt suhih kolačića.
Istra i Kvarner – riblja juhica, maneštra, posutice. Osim pečene, naravno, morske ribe, Istrijani će se na Badnjak počastiti još i bakalarom, a često se kuha i riblja juha te pašta na različite načine, ali bez mesa. Ipak, tradicionalna istarska posna jela su maneštra sa slanutkom (u ovom slučaju bez suhih svinjskih rebara čime se često nadopunjuje ovo varivo), posutice (domaća tjestenina koja se danas poslužuje uz bakalar, salsu, zelje i slično, a nekada samo uz češnjak i maslinovo ulje), broskva na padelu (dinstano zelenje s krumpirom) te bakalar. Usto, nekada se često spremala supa, uvarak od vina, kruha i šećera. Za Božić će Istrijani ispeći puricu, a često i domaći kruh. Među kolačima ćemo birati između kiflica, roščića, kroštula, čupavaca, orahnjače ili biskupskog kruha – biskvita sa suhim voćem.
Lika – janjetina s polama. Robna razmjena iz starih vremena na lički stol za Badnjak će iznijeti posna jela od morske ribe. Za Božić se jede sarma, a poslije odojak ili janjetina. Od priloga, ovdje su najčešće pole, u prijevodu, pečeni krumpir prerezan napola, najslasniji kad je pečen na kominu u žaru.
Dalmacija – od bakalara do luganiga. Zanimljivo je kako se bakalar našao kao nezaobilazno jelo dalmatinske kuhinje na Badnjak. Pomorska tradicija koja je karakteristična za mediteranske zemlje, bakalar je uvela na sve trpeze, kao simbol blagostanja. Primjerice, bakalar na različite načine je u Portugalu tradicionalno jelo, a ne lovi se u nacionalnim vodama. Jednako je i s Dalmacijom gdje se uvozni bakalar obvezno priprema na Badnjak, i to najčešće `na bijelo´ uz dodatak vina, začina i krumpira. Šibenik i okolica će se pohvaliti luganigama, posebnom vrstom kobasica s obiljem začina koje se pripremaju samo u ovom kraju. Potječu iz Italije, ali, suprotno imenu prema kojem biste mogli pomisliti da potječu – Lugana, zapravo su iz Bologne. Od pečenja će se najčešće jesti tuka, točnije purica i pašticada koja se priprema od najfinijeg goveđeg mesa. Kolači će često biti od suhog voća, poput mandulata u Splitu i okolici, ili hiba od smokava ili koromača, na Visu. U Dalmaciji se još uvijek rade fritule koje se u mnogim mjestima mijese poslije večere na Badnjak.
