Na studijskom odjelu bjelovarske knjižnice “Petar Preradović” jučer (ponedjeljak, 21. studenoga) je predstavljena monografska knjiga “Narodna knjižnica Petar Preradović – od časničkog kasina do novog tisućljeća” čije su autorice Zorka Renić te Tatjana Kreštan. Uz njih, na ovom predstavljanju su se našle književna urednica Ivana Hebrang Grgić i moderatorica Ivana Blažeković, a za cijelu ovu priču je važno kazati kako su ovom prilikom obilježene tri velike obljetnice.
Prva je 190 godina knjižničarstva u Bjelovaru, druga je 70 godina rada dječjeg odjela knjižnice te treća -50 godina rada bibliobusne službe. Također, treba reći i to da je ova knjiga nastala prije 10 godina što je jedna nesvakidašnjost, no autorice su je odlučile predstaviti sada obzirom na već izrečene okrugle obljetnice. Nadalje, Renić i Kreštan su sve prisutne, zajedno sa svojim suradnicama upoznale s dugotrajnim radom, odnosno načinom na koji je ovo odlično djelo nastalo, a sada ćemo vas ukratko upoznati s poviješću bjelovarske knjižnice o čemu je ovom prilikom bilo riječi.
Časnički kasino je osnovan u Bjelovaru tridesetih godina 19. stoljeća. Činjenica da se kontinuitet njegovog djelovanja može pratiti do današnje Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar ide u prilog tezi da je to najstarija kulturna ustanova u gradu, ali i jedna od najstarijih narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Knjižnicu su od njenih samih početaka vodili obrazovani ljudi – najprije časnici, zatim liječnici, gimnazijski profesori, da bi potom na čelu knjižnice bili ravnatelji s profesionalnim knjižničarskim znanjima te vještinama.
U razvoju knjižnice postoje tri značajna razdoblja. Prvo je razdoblje kasina i čitaonice koje obilježavaju nabava periodike te knjiga uglavnom na njemačkom jeziku, dobrovoljno organiziranje i financiranje iz članarina, priloga i prodaje pića. Najvažnija funkcija je bila druženje, razmjena ideja te zabava. Drugo veliko razdoblje je uslijedilo nakon Drugoga svjetskog rata kada knjižnica u formalnom smislu postaje ustanova. Naglasak se stavlja na posudbenu i obrazovnu ulogu knjižnice.
Zapošljavaju se obrazovani knjižničari, osnivaju novi odjeli, organiziraju nove službe te usluge, a knjižnica postaje matična knjižnica regije. Treće razdoblje razvoja knjižnice započinje za vrijeme Domovinskog rata kada dolazi do niza značajnih promjena uzrokovanih tehnološkim razvojem i općim društvenim promjenama. Stalno stručno usavršavanje knjižničara i ovladanje informacijsko-komunikacijskim tehnologijama postaju imperativ njihova rada te temelj buduće knjižnice.
Dakle, u prostorijama Narodne knjižnice “Petar Preradović” se i ovoga puta moglo čuti puno toga korisnoga pa smo sigurni kako su svi okupljeni uživali te bogatiji za jedno novo iskustvo otišli svojim kućama.
