Iznadprosječno visoke temperature ove jeseni, osim što smetaju ljudima i ostavljaju dojam da smo u proljeću, a ne usred jeseni, zbunjujuće djeluju i na biljni svijet, pa se u brojnim voćnjacima i okućnicama može vidjeti da su procvjetale voćke. Šljive, jabuke i niz ostalih voćnih vrsta na brojnim lokacijama cvatu kao da smo usred proljeća. Po nekim starim vjerovanjima, kada se to nije tako često događalo kao u današnje vrijeme, vjerovalo se da su to znakovi da dolaze bolja vremena, no zašto se to događa pitali smo Grozdanu Grubišić Popović, višu stručnu savjetnicu u upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
– Taj proces se stručno naziva retro vegetacija, znači ponovljena vegetacija s obzirom na to da su voćke već u proljeće ove godine cvale. Zbog relativno visokih temperatura, ali i zbog cijele ove vegetacijske sezone kakva je bila s visokim temperaturama i sušom, voćke da bi opstale ubrzaju svoje fiziološke procese i dođe prije do zrenja. Međutim, kako je relativno toplo vrijeme došlo je do ponovne cvatnje. Ta retro vegetacija javlja se na nekim vrstama jabuka, trešanja i šljiva upravo zbog takvih vremenskih prilika, rekla nam je Grozdana Grubišić Popović, viša stručna savjetnica u upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
Ovaj proces je štetan za biljku jer nije prirodan. Biljka ima svoj ciklus kad ulazi u vegetaciju, cvate i kada je berba plodova. Takve voćke gube na kondiciji i nespremno će dočekati predstojeće zimsko mirovanje.
– Poznato je da svaka voćna vrsta treba proći određenu sumu, tzv. inaktivnih temperatura. To je inače zbroj sati srednjih dnevnih temperatura koje su niže od sedam stupnjeva. To se događa u prosincu, siječnju i veljači. Međutim, kako su nam zime sve blaže i blaže i sve manje je tih niskih temperatura da bi biljka mogla ojačati, u smislu da miruje i da nema nikakve fiziološke aktivnosti, a kad nam se događa ovakva situacija kao što je sada, biljka nam ne ulazi spremna u fazu mirovanja, jer vegetacija, znamo i sami, potiče kolanje sokova. Isto tako ne mogu svi dijelovi biljke odrveniti i tada je smanjena otpornost na možebitne niske temperature koje će kasnije doći – pojašnjava Grubišić Popović i dodaje kako će voćke u narednu sezonu uči oslabljene i osjetljivije na napade bolesti i štetnika. Isto tako voćke će dati iduće godine niže prinose.
-Klima je takva kakva je, i svjedoci smo svih tih promjena i na njih na žalost ne možemo bitno utjecati. Ono što možemo, kada se radi u jesen prihrana, ne davati gnojiva s visokim sadržajem dušika, jer dušik kao takav potiče vegetativni rast. Ako se zametnu neki plodovi trebamo ih apsolutno maknuti, ukloniti jer to sve iscrpljuje našu voćku, zaključuje Grubišić Popović.
