Iza nas je jedan vrlo uspješan jesenski bjelovarski sajam na sajamskom prostoru u Gudovcu, a to se može okarakterizirati uvodom u jednu novu eru ovog događaja obzirom na činjenicu da se on nije održavao posljednje dvije i pol godine zbog pandemije koronavira. Stoga smo posjetili Zlatka Salaja – direktora Bjelovarskog sajma koji nam je otkrio detalje.
Kakvi su rezultati? Recite nam kako je protekao ovaj jesenski sajam?
Ja bih radije krenuo od samog početka godine. Dakle, ova godina je na svom samom početku bila vezana za mjere pandemije koronavirusa što znači da mi nažalost nismo uspjeli odraditi pčelarski sajam kao zasebnu manifestaciju, već smo to učinili zajedno s proljetnim. Vinski sajam nismo niti uspjeli održati pa bih kazao kako je ova godina započela tako-tako. Bilo je to puno bolje u odnosu na vrijeme kada nije bilo moguće ništa održavati, ali još uvijek pod određenim mjerama. Nadalje, ovaj jesenski sajam je prvi nakon zabrane održavanja skupova i nakon održavanja sajmova pod određenim uvjetima. Dakle, sada je to bilo kao u dobrim starim vremenima pa su i naši izlagači i posjetitelji bili zadovoljni. Napunili smo svoj sajamski prostor čija je veličina 10 hektara što nije malo. Nama koji smo navikli to izgleda jednostavno, no imali smo delegacije iz desetak zemalja svijeta koje su na našem prostoru bile po prvi puta pa su se one čudile svemu što su imale priliku vidjeti te se u nevjerici pitale kuda su stigle. Nadamo da će to tako biti i u budućnosti, a također, radimo i na tome da izlagače potaknemo na to da dođu u petak pa i subotu. Iako, nedjelja je i dalje naš najbrojniji dan. Ono što me posebno veseli jest činjenica da smo posjetiteljima ponudili jednu raznovrsnost, a napomenuo bih kako smo se ovoga puta bazirali na obnovljive izvore energije što je izrazito važno našim posjetiteljima. Tu su sekundarni izvori grijanja poput solarnih panela te smo imali rekordan broj stručnih predavanja. Zadovoljan sam i time što smo očigledno pogodili teme tih predavanja. Naime, taj naš pogodak dokazuju pune dvorane, mnoštvo pitanja tako da, kada sve rezimiramo, možemo biti jako zadovoljni postignutim. Naposljetku, moram kazati kako su nas poslužile i vremenske prilike, a isto tako, obzirom na razumljive gužve cijeli Gudovac je bio jedno veliko parkiralište. Dakle, po tom pitanju zahvala ide hrvatskim cestama te policiji koji su nam konstantno bili na raspolaganju. Dakako, očekujem kako ćemo odlično surađivati i dalje.
Već ste spomenuli neke nove izlagače. Recite nam nešto o tome.
Naravno da nas dolazak novih izlagača uvijek obraduje. Ponekad se dogodi da neki izlagači nisu u mogućnosti doći, ali nadomjeste ih novi. Tako je bilo i ovoga puta, a na ovom sajmu ih je bilo puno. Posebice kada je riječ o novim temama. Primjećujemo kako naš sajam puni građevinska, komunalna oprema te već spomenuti obnovljivi, odnosno sekundarni izvori energije. Sve više idemo u tom smjeru pa nerijetko razmišljamo kako preorijentirati naše sajmove, kako ih podrediti. Vrijedan spomena je i sajam OPG-ova što se također pokazalo jednom dobrom pričom i mi već sada radimo plan za sljedeću godinu. Ono što još moram reći ovdje jest to da, kada mi sklapamo ugovore za pojedine sajmove dajemo popuste našim izlagačima koji prijave dva sajma. To podrazumijeva proljetni i jesenski pa smo, shodno tome imali stare, ali i neke nove izlagače koji su, prijavljujući ovaj naš jesenski sajam prijavili i onaj proljetni iako još uvijek nismo odredili njegov datum.
Obzirom na sve izrečeno, čini se da ćete biti primorani povećati površinu sajamskog prostora. Što nam možete reći po tom pitanju?
Mi smo na to spremni. U samom krugu sajma postoji prostor kojeg trenutno koristimo za parkiranje, a on se po potrebi može pretvoriti u izložbeni. Sretan sam što imamo varijantu parkiranja na zaobilaznici, dakle na asfaltu i to nam je jedna jako dobra stvar, odlična alternativa. Automobile se može tamo parkirati ili vas dovezu autobusi, a moram napomenuti kako je na našem sajmu bilo oko 2000 ljudi koji nisu stigli u svojstvu posjetitelja. To znači da imamo obvezu osigurati parkirna mjesta za njih, a kažimo i to da pojedini europski sajmovi nemaju svoja parkirna mjesta. Bio sam na mnogim sajmovima poput onih u: Novom Sadu, Salzburgu pa i Engleskoj. Na sve te sajmove dolaze samo izlagači te stručne službe koje su tamo poslovno. Dakle, tamo možete doći isključivo autobusom ili parkirati negdje podalje sajma što je sasvim čudno. Međutim, to nas ne treba brinuti. Nama je važno da naš sajam odlično funkcionira, da je njegova organizacija na visokom nivou i da nema nikakvih incidenata.
Kakva je situacija s Gudovačkom cestom koja se trenutno asfaltira? Stvara li vam to poteškoće?
Zapravo, ovih dana bih se trebao susresti s gradonačelnikom Hrebakom da vidimo kakvi su planovi. Nadamo se da će cijeli projekt biti dovršen do proljetnog sajma, ali prema onom što smo do sada mogli vidjeti mogu reći kako zatvaranje ceste nije posve uvjetovano. Navodno će se izvoditi još neki dodatni projekti, no ono što je nama važno jest to da ona bude prohodna. To znači da je važno da na njoj nema rupa i da nema nikakvih žica. Sve radimo u dogovoru s hrvatskim cestama te se nadamo da će cjelokupna situacija ići samo prema naprijed za dobrobit svih nas, odnosno izlagača i posjetitelja koji će se na našem sajmu naći u proljeće.
Cijelu ovu priču smo započeli s početkom ove 2022. godine gdje ste svojim povratkom na direktorsko mjesto vratili pojedine jako zanimljive sajmove. Tu je sajam automobila, pa i stočarski sajam. Kako to sada funkcionira?
Pa evo, što reći osim da je naš sajamski prostor živ. Imamo stočni sajam, sajam automobila, ugostiteljsku ponudu, tu su autoškole koje na našem prostoru prakticiraju svoje vožnje uključujući i ispite. Ti ispiti su jedini na području grada Bjelovara, a uz sve navedeno imamo i mnoštvo prostora u najmu. Dakle, u Gudovcu je živo svakoga dana i želimo cijelu priču dodatno unaprijediti. Kada je živo dođe i pokoja kuna što je također od velike važnosti te želimo da sve besprijekorno funkcionira za dobrobit cijeloga društva ovog podneblja pa i šire.
Kada ste se već dotaknuli prihoda – jeste li zadovoljni zaradom od ovogodišnjeg jesenskog sajma?
Završni račun još uvijek nije napravljen. Pojedine fakture smo poslali pa su neki računi stigli, dok neki još uvijek pristižu. Ipak, prostor od 10 hektara treba moći održavati. Tu su struja, voda, čišćenje, a otegotna okolnost jest ta što je sve drastično poskupjelo. Isto tako, kazat ću i to da smo mi ovaj sajam odradili po cijenama koje su formirane u listopadu prošle godine, no nama je bezobzirno na to sve poskupjelo. Dakle, situacija još uvijek nije najbajnija, ali se iskreno nadam kako ćemo na kraju godine kada podvučemo crtu biti u pozitivi ili barem na pozitivnoj nuli nakon svih ovih prijašnjih negativnih godina.
Vrlo malo je do kraja ove godine. Recite nam za kraj ovog razgovora, imate li još kakvih planova i projekata?
Do kraja godine su još dva i pol mjeseca, no vrijeme naprosto brzo prolazi. Stoga nemamo u planu neke veće manifestacije osim nekih manjih sa udrugom uzgajivača „Mali uzgajatelj“. Međutim, mi već do kraja ovog mjeseca moramo odrediti pravila igre za iduću godinu. Moramo odrediti datume sajmova što je od velike važnosti, a kada je riječ o proljetnom sajmu u dvojbi smo oko dva datuma obzirom na činjenicu da tada dolaze Uskrs te Cvjetnica. Po tom pitanju surađujemo s jednim slovenskim sajmom jer ne želimo imati zajedničke izlagače. Dakle, moramo biti korektni obzirom da neki drugi sajmovi propuštaju naše termine. Također, imamo u planu i neke nove manifestacije, no još uvijek neću izaći u javnost s njihovim imenima. Pred nama je još mnoštvo ozbiljnih sastanaka koje moramo odraditi u iduća dva tjedna sa određenim institucijama, ali i samim izlagačima. Sve se mora poštovati zbog robe koja dolazi iz cijeloga svijeta kako bi ona došla na vrijeme. Dakle, ne prerano, a niti prekasno. U ovoj priči su i cijene za sljedeću godinu što ćemo morati odraditi u narednih mjesec dana. One će ići u eurima pa moramo napraviti kalkulaciju. Ne želimo ih dizati kako ne bismo odbili naše izlagače jer nam je glavni cilj pridobiti ih što više iako ćemo biti prisiljeni ponešto ih korigirati zbog toga što su poskupile sve usluge koje mi koristimo. No, nastojat ćemo biti što blaži.
Razgovor vodio: Dražen Kocijan Kocka
