Međunarodni dan zaštite životinja se obilježava svake godine 4. listopada u spomen na svetog Franju Asiškog. Ovaj svetac, koji je rođen 1182. godine u Italiji je ostavio važnu poruku čovječanstvu – naše mjesto na Zemlji je integrirano u dobrobit svih životinja i okoliša.
Prvi je put taj dan obilježen 1931. tijekom konvencije ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinje, a prerastao je u događaj posvećen svim životinjama. Udruge za zaštitu životinja diljem svijeta obilježavaju taj dan kako bi upozorile ljude na probleme životinja te ih potaknule na razmišljanje o odnosu prema njima.
Po podacima svjetskih organizacija, svaki dan izumre od 50 do 150 vrsta, a najistaknutije od onih koje se nalaze pred izumiranjem su: morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi pa i mnogi drugi. Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih bića, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.
Glavna osobina obilježavanja Međunarodnog dana zaštite životinja u medijima je najčešće ukazivanje na odnos ljudi i kućnih ljubimaca, uz prikaz zajedničkog života pasa i ljudi. Zbog toga Međunarodni dan životinja u medijima je najčešće prepoznatljiv prvenstveno kao međunarodni dan kućnih ljubimaca. Dodatno porazno djeluje i javna spoznaja da u Hrvatskoj brojni psi – kao najčešća i najprihvaćenija vrsta u suživotu s ljudima i danas proživljavaju psihičke te fizičke traume koje su im prouzročili upravo “ljudi”.
Nadalje, ogromna većina životinjskog svijeta zapravo ne živi s ljudima niti uz ljude, ali ga oni svojim načinom života prilično ugrožavaju. Morali bismo sve te vrste, a posebice ugrožene, barem spomenuti jer smo u velikoj mjeri odgovorni za sve ono na što možemo utjecati.
U istom duhu možemo se podsjetiti na probleme u očuvanju domaćih autohtonih divljih životinjskih vrsta, primarno na zaštitu medvjeda, zaštitu vukova (iako nisu bezazleni za ljude i domaće životinje), zaštitu šišmiša i autohtonih ptica grabljivica, ali i krupne šumske divljači koja i dalje stradava u žičanim ogradama na državnim „granicama“. Naznaka je da one čak nisu niti vanjske.
Koliko su u Hrvatskoj, kao i u svijetu ugroženi morski sisavci i što činimo da ih zaštitimo, iako je nedovoljno, zasigurno nije nevažno barem spomenuti na Međunarodni dan zaštite životinja. Podsjetit ćemo zato iznova i na aplikaciju za pametne telefone koja je namijenjena očuvanju zaštićenih vrsta u Jadranu. Njeno ime je “CROdolphin little”, a služi za dojavljivanje opažanja morskih sisavaca.
Zaključno, nadamo se da smo vam na ovaj način pobudili barem mrvicu savjesti te, svi zajedno u budućnosti čuvajmo životinjski svijet za njegovu, ali i svoju dobrobit.
