4.4 C
Bjelovar
Srijeda, 7 prosinca, 2022

Grožđe kakvo još niste poznavali

Nove vijesti

Prema najstarijim azijskim i egipatskim spomenicima, može se zaključiti da je kultura vinove loze postojala prije 8000 do 12000 godina, a sigurni podaci iz Egipta, stariji od 6000 godina (prizori berbe i prerade grožđa u vino oslikani su na grobnici Ptah-Hotepa u Memfisu). Grožđe je jedna od najstarijih uzgajanih voćnih vrsta. Iako se stoljećima uzgajalo za proizvodnju vina, tek u 16. je uzgojeno stolno grožđe.

U Bibliji se spominje da je Noa zasadio vinovu lozu nakon što se poslije potopa sretno iskrcao na novom tlu. Vinova loza dugovječna je biljka, u Burgundiji su poznate loze stare 400 i više godina, a Pilinije spominje lozu staru i 600 godina. Obično za grozd kažemo da je plod vinove loze, a zapravo je plod svaka bobica. Opisani su čokoti koji nose više stotina kilograma te su promjera i dva metra.

Foto: Canva

Aromatične tvari najzastupljenije su u kožici grožđa, a čine ih eterična ulja s esterima. Aromatičnih tvari sadržava najviše neposredno prije pune zrelosti, što je vrlo važno znati za proizvodnju vina jer aromatični kultivari prezrelošću gube dio istih. Zbog toga berbu treba obaviti sedam do deset dana prije pune zrelosti, a to se vrijeme određuje praćenjem nakupljanja šećera i kiselina.

Sada vam donosimo neke zanimljivosti o grožđu.

Foto: Canva

Za grožđe je odavno poznato da čisti organizam te da potiče metabolizam upravo zbog sadržaja minerala i kiselina. Ako želite u potpunosti osjetiti njegov pravi okus i miris izvadite ga iz hladnjaka tridesetak minuta prije posluživanja. Ne može se zamrzavati. Crno grožđe sadržava veću količinu željeza nego bijelo. Crno grožđe je kiselije, s manje šećera, a bijelo sadržava više šećera i manje je kiselije.

100 grama grožđa čini oko 12 bobica što odraslom čovjeku zadovoljava čak 18% dnevnih potreba za vitaminom C. Voćni šećer iz grožđa razlikuje se od ostalih voćnih šećera po tome što ulazi u krvotok bez djelovanja sline tako da je priljev energije vrlo brz. Zapaženo je da sok crnog grožđa u značajnoj mjeri smanjuje rizik od pojave srčanog udara, i to već u količini od 2,5 do 3,0 dcl dnevno. Već ta količina soka crnog grožđa ima toliki potencijal da smanjuje sljepljivanje krvnih pločica, trombocita u krvnim žilama te tako sprječava stvaranje tromba.

Foto: Canva

Istraživači su izračunali da je proces agregacije trombocita smanjen čak 77% već nakon jednotjednog pijenja soka od grožđa. Misli se da su upravo flavonoidi zaslužni za to, a čak ih se pokušalo izdvojiti, koncentrirati i načiniti tablete od njih. Vino ima istu djelotvornost. Usporedno su se u pokus uključile još dvije skupine ljudi: jedna je dobivala sok od naranče, a druga sok od grejpa. Iako navedeno voće sadrži flavonide, kod njih je sljepljivanje krvnih pločica ostalo isto.

Zaključno, nadamo se kako smo vam ovim kratkim, ali nadasve poučnim tekstom približili dobrobiti grožđa, odnosno njegovih specijaliteta te kako ćete sve navedeno u budućnosti konzumirati u velikim količinama.

Foto: Canva

Vezane vijesti

- Oglas -spot_img
- Oglas -
spot_img

Crna kronika