Uzgoj lješnjaka zadnjih godina postaje sve popularniji zbog sve veće potražnje, ali i dobre otkupne cijene.
Među onima koji su se odlučili baš za lješnjake je i obitelj Tihane Pavleković iz Donjih Lipovčana koja je prije pet godina zasadila svoju plantažu na kojoj su prošle jeseni ubirali prve značajnije plodove svog rada.
– Prvi nasad smo zasadili 2017. godine, drugi 2018. godine i danas imamo površinu pod lijeskom od 2 hektara. Ukupno imamo posađeno 1 400 sadnica. U ekološkoj smo proizvodnji petu godinu – kazala nam je Tihana Pavleković.
Ova obitelj poljoprivredom se bavi od 2006. godine, a prije trajnog nasada lješnjaka, sadili su kukuruz i pšenicu.
– Odlučili smo posaditi lijesku, svima nam je u obitelji to bilo prihvatljivo. Do danas nismo požalili, nasad nam je dobar, dobro napreduje. Prošle godine imali smo prvu veću berbu, a ove godine očekujemo još veću. Svi se u obitelji trudimo da nam nasad lijepo izgleda i za sada smo zadovoljni – dodaje Tihana.
Sve poslove obitelj obavlja sama, a od samog početka imaju i stručnu podršku Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede koja im svojim savjetima olakšava rad, osobito oko zaštite nasada.
– Kada smo krenuli nismo znali puno o uzgoju lješnjaka, još i dan danas se učimo. Nismo ništa znali o rezidbi, gnojidbi i zaštiti, prošle godine smo sami rezali i formirali nasad u stabla. Puno toga smo naučili preko interneta, a tu je i Savjetodavna služba koja nam je puno pomogla – kazala je Tihana i dodala da s obzirom na to da imaju ekološku proizvodnju moraju biti dobro informirani jer im nisu sva sredstva za zaštitu dozvoljena kao kod klasičnog nasada.
– Puno toga radimo ručno. Izdanke režemo škarama, iza freze ja s motikom još uklanjam travu koja ostane. Više se radi nego kod klasičnog nasada jer kao što sam rekla nisu nam sva sredstva dozvoljena. Isto tako imamo i određeno gnojivo koje smijemo koristiti. Nasad zahtjeva dosta posla od zaštite, gnojidbe, obrezivanja do same košnje – pojasnila je.
Nasad koji je smješten u Donjim Lipovčanima ogledan je primjerak nasada u koji je uloženo puno truda i ljubavi.
– Naš nasad je jako uredan i jako lijepo izgleda. Često ga dolaze slikati ljudi iz ove branše. Prepoznali su naš trud i ljubav koju smo u njega uložili – rekla je Tihana.
Iako je ova obitelj nova na tržištu već sada se pokazao veliki interes za njihove proizvode.
– Imamo eko certifikat od prošle godine, potrudili smo se napraviti i lijepo ekološki prihvatljivo pakiranje u kojem prodajemo naš proizvod. Kupci su nas prepoznali i za sada sve prodamo na kućnom pragu i uglavnom smo jako zadovoljni – kazala je Tihana.
Proširenje nasada im još nije u planu jer kao i kod drugih poljoprivrednih proizvođača nedostaje im kvalitetne zemlje, no budućnost je pred njima, pa se možda ukaže i prilika za proširenje.
Posađene su dvije sorte lješnjaka, Istarski duguljasti i Rimski okrugli, a branje je ručno.
– Prošle godine lješnjake smo brali ručno i mislim da ćemo još i ove godine tako. Za sada se okupe prijatelji i pomognu nam uz dobro druženje u branju. Kasnije ćemo vidjeti, hoćemo li se odlučiti za nabavku stroja za branje – istaknula je Tihana i dodala da se vrhunac rodnosti očekuje u sedmoj i osmoj godini od sadnje.
– Mislim da nam je odluka da posadimo nasad lješnjaka bio pun pogodak. Na nasadu svi u obitelji volimo raditi što se vidi i po njemu. Tko se odluči posaditi lješnjak, mora to voljeti raditi, jer je zabluda da se lješnjak posadi i da će bez puno brige biti puno novaca. To nije tako ako želiš imati dobre rezultate – zaključila je Tihana.
Obitelj Pavleković uspješno je povukla sredstva preko mjere 6.3.1. i sredstvima ogradila nasad i nabavila strojeve, sada im je želja ponovno se prijaviti i povući sredstva za zaštitne mreže protiv tuče i dodatne strojeve.
U ponedjeljak 6. lipnja je na imanju Pavleković Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održala demonstrativno predavanje za sve uzgajivače lješnjaka s područja Grada Čazme i općina Štefanje i Ivanska.
– Radi se o uzgoju i prikazu tehnologija, a u ovom slučaju danas se polaznici educiraju iz operacije i mjere 10, poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Unutar te mjere ima sedamnaest operacija, a jedna od njih je mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada. To je jedan zgodan način gdje se može praktički vidjeti rad određenog uređaja. Isto tako proizvođači međusobno mogu razmijeniti svoja iskustva tako da je ovo od poljoprivrednika dosta prihvatljiv način edukacije – rekla je Bradić Vesna dipl. ing. agr. viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i pozvala sve koji razmišljaju da krenu s nekom poljoprivrednom proizvodnjom da im se jave za savjet, pomoć i podršku.
– Vrlo je važno kontaktirati struku, mi smo dobro ekipirani po specijalnostima tako da je ovdje bila kolegica kojoj je to specijalnost i kod podizanja nasada i održavanja. Uvijek smo na raspolaganju i mogu se slobodno informirati svi koji to žele. Nije uvjet da to moraju biti registrirani poljoprivrednici. Mogu donijeti svoje uzorke, mogu nas pozvati jer mi izlazimo na teren. Važno je kontaktirati jer imamo na terenu takvih slučajeva gdje su nasadi podignuti na neodgovarajućim položajima i onda je to tužno za vidjeti. Kada to vidim pitam se u što su uloženi novci, a nema nikakve proizvodnje za razliku od ovog primjera gdje je nasad u ekološkom uzgoju od prvog dana i odlično izgleda zahvaljujući njihovom trudu i radu – kazala je Bradić.
