8 vijećnica i vijećnika Gradskog vijeća Grada Bjelovara je u Aktualnom satu 9. sjednice Gradskog vijeća postavilo pitanja.
Prva je bila Zdenka Henc koja je postavila pitanja oko pješačkih prijelaza u ulicama Vlahe Paljetka, gdje nema označenog pješačkog prijelaza i slabe vidljivosti pješačkih prijelaza u Bleiburškoj i Ulici Hrvatskog proljeća.
Zamjenik gradonačelnika Igora Brajdića je u odgovoru kazao kako u Ulici Vlahe Paljetka kod zgrade Policijske uprave, te da u cijeloj ulici nema nogostupa da bi se mogao negdje napraviti još jedan, no da će se konzultirati s policijom i vidjeti postoji li mogućnost za označavanjem još jednoga. Što se tiče slabe vidljivosti pješačkih prijelaza u gradu, kreće se s novim označavanjem tako da će uskoro svi biti dobro vidljivi.
Pitanje o pješačkom prijelazu postavio je i Ivan Vlašić o prijelazu na Križevačkoj cesti kod crkve sv. Ane koji nije dobro vidljiv, a drugo pitanje je postavio hoće li biti uređena dječja igrališta u Hrgovljanima i Zvijercima?
Pročelnica Kristina Kocur je ponovila da će svi pješački prijelazi u gradu biti ponovno označeni, a što se tiče prijelaza o kojem je postavljeno pitanje on će dobiti svjetlosnu signalizaciju. Grad je krenuo u obnovu svih dječjih igrališta, pa će tako na red doći i igrališta u Hrgovljanima i Zvijercima, koja će prvo biti popravljena i obojit će se sprave dok se sredstva za kompletnu obnovu očekuju putem ITU mehanizma.
Mario Holiček je postavio pitanja o stanju u gospodarstvu Grada Bjelovara i kada će biti raspisan natječaj za državno poljoprivredno zemljište?
Zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić kazao je kako je u odnosu na veljaču 2015. godine 3 tisuće manje nezaposlenih, a zaposleno je 800 ljudi više. Grad Bjelovar je u gornjoj ljestvici gradova u RH kada se govori o tim podacima. Suradnja s obrtnicima i poduzetnicima je dobra, a grad je u prvih deset gradova u državi po povlačenju sredstava. Brajdić je dodao i kako je Aglomeracija pri kraju, te da su u zadnje dvije godine 4 glavna prigradska naselja dobila kanalizaciju. Rekao je i kako na području grada ima 600 ha državnog poljoprivrednog zemljišta od čega je nekorišteno 123 ha za koja sredinom travnja kreće natječaj.
Siniša Knežić pitao je kakva je situacija s radovima po mjesnim odborima i u kojoj fazi su radovi na korzu?
I na ova pitanja je odgovorio zamjenik gradonačelnika Brajdić koji je kazao kako se redovno održavaju sastanci po mjesnim odborima na kojima njihovi predstavnici predstavljaju probleme za koje se dogovore rokovi za rješavanje i u principu se sve obećano ispuni na vrijeme čime su mjesni odbori zadovoljni. Govoreći o korzu Brajdić je rekao kako je asfaltiran dio korza, a prvi dio bi trebao krenuti u obnovu sredinom travnja zato nije ni asfaltiran. Radovi će trajati u tri faze, a sve bi trebalo biti gotovo do travnja 2023.
Pitanje je postavio i predsjednik vijeća Nenad Martinovski i ukazao na problem prometa u novoobnovljenoj Ivanovčanskoj ulici gdje vozači po novom asfaltu voze prebrzo što predstavlja opasnost za stanare ulice. Pitao je mogu li se tamo postaviti ležeći policajsi na što je pročelnica Kocur odgovorila da prvo treba proći tehnički pregled u sklopu radova aglomeracije te tek nakon toga se može ići u bilo kave radove u toj ulici koji nisu u sklopu projekta aglomeracije.
Pitanje o Barutani postavio je Mateo Horvat koji je pitao je li Grad dao Barutanu na upravljanje Društvu za očuvanje vojne tradicije, te kakvi su planovi vezani za budućnost Barutane?
Zamjenik Brajdić je reako kako je Barutana vlasništvo Grada te da se građani ne moraju bojati da će netko naplaćivati ulaznice za ulazak na nju. Društvu za očuvanje hrvatske vojne tradicije je dana zgrada na korištenje do 2024. godine. Dodao je kako je u suradnji sa svim udrugama napravljen veliki pomak što se tiče Barutane te da je u nju zadnjih godina uloženo 2,8 milijuna kuna.
U nastavku je uslijedio niz pitanja vezanih uz uvođenje navodne cenzure zbog ograničavanja postavljanja pitanja na aktualnom satu, pa je upravo Horvat bio prvi koji je gradonačelnika Hrebaka pitao kako se osjeća kao liberal kada se novim poslovnikom ograničavaju pitanja u sklopu aktualnog sata?
Hrebak mu je odgovorio da ako se zlouporabi procedura i postavljaju pitanja na aktualnom satu za teme koje će se naći na dnevnom redu sjednice za petnaest minuta ili pola sata ne može govoriti o cenzuri te da ne vidi problem da se ta pitanja postavljaju pod točkom dnevnog reda na koja se odnose.
Gotovo isto pitanje je postavio i Damir Bajs te dodao da je ovo prvi slučaj u Hrvatskoj da ograničava opseg pitanja na aktualnom satu, te zašto to Hrebak radi kao prvi u Hrvatskoj?
Hrebak je ustvrdio kako ga Bajs podsjeća na Pernara i da obmanjuje javnost, jer prvi tko je uveo cenzuru u aktualni sat je upravo on i njegovi vijećnici koji su ograničili trajanje aktualnog sata na točno 60 minuta, te da kao župan medijima nije dozvolio da prenose sjednicu Županijske skupštine.
– Fulali ste, što se kaže, ceo fudbal. Sve ste fulali i spustili ste se od razine jednog ozbiljnog pravnika na razinu Pernara i Sinčića. Nigdje vam ne zabranjujemo da postavljate pitanja, ali ne na aktualnom satu, nego za petnaest minuta kad je točka dnevnog reda. Ne za 5 mjeseci, nego sada na današnji dan, ali pod trećom ili petom točkom dnevnog reda – kazao je Hrebak.
Isto pitanje je postavila i Jasna Višnjević i ponovila zašto liberalni gradonačelnik uvodi cenzuru te zašto se o nečemu ne bi raspravljalo ako treba i više puta?
Hrebak je tada i po treći put ponovio:
– Vi možete postavljati pitanja kad god želite tijekom cijele sjednice Gradskog vijeća ali kad to dođe na dnevni red. I što sad da mi recimo odustanemo? Mislite da bi nam zapljeskali ?Rekli bi, „Mi smo pobijedili velikog diktatora gradonačelnika Hrebaka koji nam je htio uzeti slobodu govora i nije nam dopustio da se mi možemo izražavati!“. Ljudi, ovo je kao crtić što vi govorite, pa ja ne znam tko to može povjerovat’ – zapitao se Hrebak.
Inače, izmjena Poslovnika Gradskog vijeća bila je 4. točka na dnevnom redu sjednice. U obrazloženju stoji kako se u radu novog saziva Gradskog vijeća od 2021. godine pojavila praksa da se pod „aktualnim satom“ postavljaju pitanja vezana uz točke dnevnog reda sjednice, čime se nepotrebno produžava trajanje „aktualnog sata“. Kako u tijeku rada po točkama dnevnog reda sjednice vijećnici imaju pravo postavljati pitanja i raspravljati o svakoj točci dnevnog reda, nema potrebe da se o istim pitanjima raspravlja i na „aktualnom satu“, te se radi efikasnosti rada Gradskog vijeća predlaže da se na aktualnom satu postavljaju pitanja o svim stvarima iz samoupravnog djelokruga Grada koja zanimaju vijećnike, osim o točkama koje su na dnevnom redu sjednice nakon „aktualnog sata“.
I na današnjoj sjednici moglo se vidjeti da se o točki koja je na dnevnom redu raspravljalo na aktualnom satu gotovo 25 minuta.
