Bjelovarsko-bilogorska županija i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu potpisale su početkom veljače ugovor o financiranju ispitivanja kvalitete kukuruzne silaže.
Prvi uzorci kukuruzne silaže poljoprivrednika sa županijskog područja već su uzorkovani i stigli su rezultati, no neke poljoprivrednike je iznenadilo zato što su ih dobili na engleskom jeziku!
Podsjetimo kako je cilj projekta ispitivanja kvalitete kukuruzne silaže podizanje svijesti kod poljoprivrednika o potrebi analize stočne hrane s ciljem sastavljanja kvalitetnog i uravnoteženog obroka.
Pitali smo voditelja HAPIH-ovog Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima Ivicu Vranića kakav je interes poljoprivrednika za ispitivanje kvalitete silaže?
– Interes je u skladu s očekivanjima i sukladno tome koliko i koja županija sufinancira svojim proizvođačima sama ispitivanja. Projekt se radi na taj način da županije pokrivaju troškove analize svojim poljoprivrednicima, neke županije u većoj, neke u manjoj mjeri, pa je takav i interes poljoprivrednika – kazao je Vranić no dodao je i kako postoje slučajevi u nekim županijama koje se nisu uključile u projekt da sami poljoprivrednici žele znati kakve kvalitete im je silaža, pa sami snose troškove analize.
Poljoprivrednici nakon ispitivanja dobiju opsežno izvješće koje sadrži nekoliko desetaka parametara kvalitete koji se odnose na hranidbenu vrijednost krmiva, a dobiju i poruku na koji način koristiti to krmivo i ukomponirati ga s ostalima kako bi stoka dobila kvalitetan i ekonomičan obrok, kaže Vranić i dodaje kako kvaliteta analiziranih silaža varira od godine do godine.
– Značajan utjecaj na kvalitetu kukuruznih silaža imaju klimatske prilike i način spremanja silaže. S obzirom da već petu godinu provodimo ovaj projekt primjetili smo da smo kroz njega na neki način i educirali poljoprivrednike na koji način pripremiti kvalitetnu kukuruznu silažu, pa možemo reći da je iz godine u godinu kvaliteta silaža sve bolja.
Ono što je zasmetalo neke poljoprivrednike je to što su rezultate analize dobili na engleskom jeziku, a Vranić pojašnjava kako je razlog tome što se od prošle godine laboratorijska ispitivanja rade na novom analitičkom uređaju koji omogućava da se korisniku isporuči puno veći broj analitičkih parametara, no uređaj koristi software koji generira laboratorijsko izvješće na engleskom jeziku.
– Razvijamo aplikaciju koja će omogućiti da izvješće bude automatski generirano na hrvatskom jeziku, a do tog trenutka svaki proizvođač koji želi ispitno izvješće na hrvatskom treba samo naglasiti da ga želi na hrvatskom i dobit će ga – zaključio je Vranić.
