Bjelovarsko-bilogorska županija i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu potpisale su danas ugovor o financiranju ispitivanja kvalitete kukuruzne silaže, što će BBŽ financirati s 300 kuna po uzorku. Gospodarstva obuhvaćena ispitivanjem ostvarit će pravo sudjelovanja na Petom natjecanju u kvaliteti kukuruzne silaže u RH kojim HAPIH želi promovirati kvalitetu krmiva iz kojih se proizvodi “Mlijeko s hrvatskih farmi”.
Jedno od gospodarstava koje će sudjelovati u ispitivanju je poljoprivredno gospodarstvo Siniše Drete iz Stare Plošćice, predsjednika županijske Udruge uzgajivača simentalskog goveda kojeg je posjetio bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić.
Obitelj Dreta na svom imanju ima oko 80 krava, od čega 40 muznih i godišnje proizvode u prosjeku oko 300 tisuća litara mlijeka, a Dreta dodaje kako će ispitivanje kvalitete silaže pomoći u budućoj proizvodnji.
– Kvaliteta silaže određuje daljnje količine premiksa koji će se dodavati da bi se postigao izbalanirani obrok. To je osnovno krmivo na koje dolaze ostala krmiva koja određuju visoku proizvodnju – rekao je Dreta.
Financiranje ispitivanja kvalitete kukuruzne silaže je uz financiranje kamate kredita za poljoprivrednu sjetvu još jedna mjera kojom Bjelovarsko-bilogorska županija pomaže svojim poljoprivrednicima naglasio je župan Marušić.
– Mi smo svjesni problema s kojima se suočavaju naši poljoprivrednici i to je prije svega podizanje cijene repromaterijala i svega onog što to prati. Mi kao županija ne možemo utjecati na podizanje otkupne cijene mlijeka, ali putem ovih mjera možemo utjecati na kvalitetu mlijeka koju proizvođači proizvode, a samim time oni mogu dobiti, odnosno postići višu otkupnu cijenu mlijeka – kazao je Marušić.
Voditelj HAPIH-ovog Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima Ivica Vranić rekao je kako je cilj projekta ispitivanja kvalitete kukuruzne silaže i Petog natjecanja u kvaliteti kukuruzne silaže u RH podizanje svijesti kod poljoprivrednika o potrebi analize stočne hrane s ciljem sastavljanja kvalitetnog i uravnoteženog obroka.
– U svakoj proizvodnji, pa i proizvodnji mlijeka cilj je proizvesti što veću količinu kvalitetnog proizvoda uz što manje troškove. Upravo u proizvodnji mlijeka na troškove hranidbe otpada jedan veliki dio troškova proizvodnje stoga je potrebno znati, s jedne strane, kakve su to proizvodne potrebe tih životinja, a s druge, koja je kvaliteta hrane s kojom raspolažemo na gospodarstvu i koju koristimo u hranidbi kako bi u konačnici proizveli i određenu količinu kvalitetnog proizvoda ali i kako bi ta proizvodnja bila i ekonomična – pojasnio je Vranić.
