Hrvatska dostiže predkriznu 2008.godinu kada je imala zaposlenih (mirovinskih platiša) 1.604.848, a danas smo na 1.583.131, najlošija u međuvremenu bila je 2014. sa 1.397.400.

Broj umirovljenika 2001.god.iznosio je 1.032.120, a danas 2021.godine iznosi 1.241.085.

Broj djece je najzabrinjavajući, 2002.godine bilo ih je 513.369, a danas je djece 268.437 skoro dvostruko manje. Demokratski HSS smatra da bez, nešto kao mađarskog modela, neće biti rješeno pitanje demografije.

Mađarska za demografiju izdvaja 5% proračuna. RH bi tako trebala izdvojiti cca 7 milijuna kn iz proračuna godišnje za demografiju. Stopa fertiliteta žena se u Mađarskoj povećala sa 1,2 na 1,7 a iza 2030.godine očekuju pozitivan natalitet stopa fertiliteta iznosila bi 2,1.

            Stanje u BBŽ-u zbog nadasve nestanka stočarske proizvodnje i dijela industrije (Elektrometala i sl.) ima loše rezultate u zaposlenosti. U 2009.godini županija je imala zaposlenost 36.700, a 2014.god.bila je najniža 30.020, a danas je 32.129. Umirovljenika trenutno u našoj županiji ima 31.701. U zadnjih deset godina od 2011.do 2021. nalazimo se među tri najlošije županije koje nisu dostigle broj zaposlenih iz 2011.godine kada je BBŽ imala 33.722 zaposlena.

Većina županija u RH je prestigla i najbolju 2009.godinu u zaposlenosti.

Sada je to izgledno i da zaposlimo sve trenutno nezaposlene u županiji njih 3.425 ne možemo dosegnuti zaposlenost (mirovinske platiše) od 2009.godine.

Morala bi vlada RH ubrzo uvesti kvote za naseljavanje Hrvatske kao što je neki dan Švicarska pozvala 90 tisuća Hrvata.

Npr. zatražiti naseljavanje do 5 tisuća radnika sa obitelji iz zemalja kao što su Ukrajna, Moldavija, Bjelorusija, Rusija, te iz susjednih zemalja BiH, Makedonije, Albanije, Srbije, Kosova i možda Bugarske ako imaju interesa.

Trenutno rješenje sa Napolcima, Indijcima i sl.ne izgledaju mi dugoročno korisnim.

Ovim potezom i privreda naše županije bi se lakše razvijala, te bi mogli očekivati doseg od 36.700 zaposlenih i popravak broja stanovnika naše županije,te stabilizaciju mirovinskog sustava.

            Novi projekt povratka iseljenih Hrvata smatram da će se teško ostvariti.

U našoj bliskoj povijesti pokazalo se na ovim prostorima da jedna nacionalna manjina sa preko 20% stanovništva može izazvati čak i ratne sukobe uz pomoć susjednih zemalja. No, naravno, suživot s drugim narodima daje i dodatnu ljepotu, pa bi ju trebali iskoristiti, jer za to imamo potencijala.